Ne, napad na Pearl Harbor nije bio besmislen. Naprotiv, bio je logičan potez u kontekstu tadašnje japanske strategije.Problem nije bio u napadu na Havaje ili Sjedinjene Američke Države, već u širenju japanske agresije na britanske i nizozemske kolonije (Malaju, Burmu, Nizozemsku Istočnu Indiju i druge teritorije). S obzirom na taj kontekst, izostaviti napad na Sjedinjene Države bilo bi strateško ludilo.
Pozadina odluke
Sjedinjene Države, Velika Britanija, Australija i Nizozemska, zajedno s drugim zapadnim silama, uvele su embarga na ključne resurse koji su bili neophodni za funkcioniranje japanskog ratnog stroja i ekonomije. Japan se našao pred izborom: povući se iz osvajanja i zadovoljiti uvjete za ukidanje sankcija ili silom osigurati potrebne resurse. Japanski čelnici, s uvjerenjem da je predaja gora od poraza, odlučili su se za vojnu opciju.
Geostrateška situacija
Pogledajmo kartu: položaj američkih Filipina jasno je pokazivao prijetnju japanskim planovima. Da je Japan napao britanske i nizozemske kolonije, a ostavio Filipine netaknutima, pozicija Japana bila bi strateški ugrožena. Filipini su, dakle, morali biti napadnuti.
Napad na Filipine značio je rat sa Sjedinjenim Državama. U tom slučaju, napad na Pearl Harbor bio je logičan korak. Japan je pokušao neutralizirati američku flotu u Tihom oceanu kako bi smanjio sposobnost Washingtona za brzu reakciju.
Američko javno mnijenje
Postoji mit da SAD ne bi intervenirao u ratu da nije bilo napada na Pearl Harbor. No, prema tadašnjim Gallupovim anketama, većina američkog javnog mnijenja podržavala je suprotstavljanje japanskoj ekspanziji, čak i pod rizikom sudjelovanja u ratu. Pritisak na američku vladu za intervenciju već je bio prisutan.
Napad na Pearl Harbor nije bio izolirani događaj. Bio je rezultat japanskih odluka o širenju prema britanskim i nizozemskim kolonijama, što je zahtijevalo napad na Filipine. U tom kontekstu, Pearl Harbor bio je dodatak koji nije promijenio ishod: rat sa SAD-om bio je neizbježan.