U proteklih nekoliko tjedana svjedočimo nevjerojatnom paradoksu na međunarodnoj sceni: Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, tri velike sile koje se inače zalažu za pravdu i međunarodni poredak, osporavaju odluku Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da podigne optužnice protiv izraelskih lidera i vođa Hamasa zbog ratnih zločina u Gazi. Dok su razaranja u Gazi daleko razornija nego itko može zamisliti, ove iste sile brane svoje saveznike, pozivajući se na dvostruke standarde koji prijete samoj srži međunarodnog prava.
### Dvostruki standardi: Pravda za jedne, imunitet za druge
Sjetimo se Balkanskih ratova 90-ih godina. Tada je međunarodna zajednica, predvođena upravo ovim zapadnim silama, inzistirala na izručenju vojnih i političkih lidera s prostora bivše Jugoslavije Haaškom sudu. Generali, političari, pa čak i obični vojnici suočili su se s optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina – sve su te zemlje bile pod pritiskom da surađuju s međunarodnim pravosuđem.
Danas, kada isti taj sud pokušava primijeniti iste principe na sukob u Gazi, svjedočimo krajnjoj ironiji. Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo sada osporavaju legitimitet ICC-a, tvrdeći da su optužnice protiv izraelskih lidera neutemeljene i politički motivirane. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i njegovi ministri, prema ovim silama, trebali bi biti izuzeti od istih pravila koja su se primjenjivala na lidere Balkana.
### Hrvatska i pitanje pravde
Kako na ovo gleda Hrvatska, zemlja koja je, poput mnogih drugih, bila prisiljena izručivati svoje generale Haaškom sudu? Osjećaj izdaje i nevjerice vjerojatno prevladava. Nakon što su mnogi hrvatski branitelji, generali i političari prošli kroz iscrpljujuće sudske procese, sada svjedočimo situaciji gdje se međunarodno pravo selektivno primjenjuje.
Nije li ovo zapravo smrt međunarodnog prava? Ako su neki lideri nedodirljivi dok drugi moraju odgovarati za svoje postupke, gdje je tu pravda? Kako možemo vjerovati sustavu koji očito funkcionira na temelju političkih interesa, a ne na temelju pravednosti i jednakosti pred zakonom?
### Erozija povjerenja
Ovakve situacije ozbiljno narušavaju povjerenje u međunarodne institucije. Ako su velike sile spremne osporavati odluke ICC-a kada im to odgovara, kako možemo očekivati da manje zemlje vjeruju u sustav koji bi trebao jamčiti pravdu za sve? Povjerenje u međunarodno pravo temelji se na principu da su svi jednaki pred zakonom. Kada se taj princip prekrši, cijeli sustav počinje se urušavati.
### Budućnost međunarodnog prava
Što ovo znači za budućnost međunarodnog prava? Ako nastavimo ovim putem, riskiramo potpuno urušavanje sustava koji je osmišljen kako bi spriječio ratne zločine i osigurao pravdu za žrtve. Potrebna nam je reforma i jačanje međunarodnih institucija kako bi se osiguralo da svi, bez obzira na političku moć i savezništva, budu jednako odgovorni pred zakonom.
### Zaključak
Reakcije zapadnih sila na odluke ICC-a u slučaju izraelsko-palestinskog sukoba otvaraju pitanja o dosljednosti i pravednosti međunarodnog prava. Zemlje poput Hrvatske, koje su prošle kroz proces izručivanja svojih lidera međunarodnom sudu, mogu s pravom osjećati razočaranje i nepovjerenje prema međunarodnim institucijama. Ako međunarodno pravo ne može biti univerzalno i nepristrano, ono gubi svoju svrhu i učinkovitost. Ova situacija može se promatrati kao smrt međunarodnog prava kakvo poznajemo. Ako veliki igrači nastave s dvostrukim standardima, budućnost međunarodnog pravosuđa izgleda vrlo mračno.
wpDiscuz
