Jahić o zakonskoj regulativi koja se tiče izbjeglica i povratnika

Komentirajući usvajanje Prijedloga zakona o izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima BiH, koji je ove sedmice usvojen u prvom čitanju u Parlamentarnoj skupštini BiH, naglasio je da ovaj prijedlog ne odgovara primjeni Aneksa 7 – Daytonskog mirovnog sporazuma, budući da podrazumijeva da država preuzima jednake obaveze kako prema osobama koja žele ostvariti povratak, tako i prema onima koji žele izabrati ostanak na novom prebivalištu. 
“Jasno da sve osobe imaju slobodu izbora prebivališta, ali to ne znači da država treba finansirati i ohrabrivati ostanak osoba i nepovratak. Prevedeno, pristanak na ovo je i pristanak na institucionalnu podršku rezultatima etničkog čišćenja, gdje oni koji podržavaju ovo rješenje zapravo rade na formalnom okončanju procesa povratka, kroz zadržavanje stanja podjele ratnog plijena i etnički homogenih teritorija”, kazao je Jahić.
Pored ovog zakona, spominje se i najava donošenja izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu, kao odgovor na navodne nepravilnosti i neprecizno utvrđene odredbe postojećih zakonskih odredbi, a Jahić smatra da izmjena ovog zakona ne može i ne smije dovesti u pitanje slobodu kretanja.
Jahić ističe da prema raspoloživim informacijama, izmjene propisa koje nudi Ministarstvo civilnih poslova, praktično automatski oduzimaju status povratnika po prijavi novog prebivališta, zatim ignoriraju činjenicu neobnovljenih kuća izbjeglih i raseljenih osoba, te postojeću zakonsku odredbu o obavezi olakšanih procedura prijave prebivališta za povratak.
“Cilj prijedloga izmjena je legalizirati sve ono što je MUPRS-a radio i radi u Srebrenici od juna prošle godine do danas. Postavljeni rokovi za provjeru i reviziju daju zakonski osnov za institucionalnu diskriminaciju i napade na ciljane skupine, što će faktički rezultirati da MUPRS-a može poništenja vršiti prema građanima nesrpske nacionalnosti i selektivno. Nešto slično nam se dogodilo na reviziji državljanstava. Zakon postavi rok, institucije pristupe izvršenju, ali samo prema jednoj kategoriji, drugu poštede, rokovi prođu i komisije se zatvore, posljedice ostaju”, pojašnjava Jahić.
Uz konstataciju da su posljednja poništenja prebivališta u Srebrenici, kako stoji u saopćenju MUPRS-a, vršena prema osobama koja su prijavila prebivalište u Srebrenici, a u vezi sa naredbom za istragu Centralne izborne komisije BiH, Jahić podsjeća da je zahtjev CIK-a bio usmjeren, na “male općine u RS-u”, gdje je moguće izvršiti preregistraciju malog broja stanovnika i tako drastično izmijeniti izborne rezultate (kakve su općine Istočni Drvar, Istočni Mostar, itd.).
“MUPRS-a je to iskoristio i za provjere u Srebrenici. No, nalog za istrage CIK-a prestaje onog trenutka kada je CIK proglasio izbore važećim, te je svako dalje djelovanje MUP-a bilo po slobodnom nahođenju ministra unutrašnjih poslova Stanislava Čađe i njegovih podređenih. Ne postoji zakonska osnova za poništenje prebivališta osoba koje imaju valjanu pravnu osnovu prijave prebivališta, a koji se utvrđuje u samom trenutku prijave prebivališta, te je CIK tražio istragu procedure, a ne terensku provjeru”, naglašava Jahić.
Brojna poništenja u posljednja dva mjeseca vršena su prema osobama koja su rođena u Srebrenici, dodaje Jahić, imaju imovinu u Srebrenici, te žive u Srebrenici. Istovremeno, kako je rečeno, većina izvršenih provjera u Srebrenici je išla protiv građana bošnjačke nacionalnosti, te je izrazio nadu da će Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH utvrditi ovu diskriminaciju, a rezultati njihove istrage još se čekaju.
Govoreći o istrazi protiv Asocijacije studenata Srebrenice, koju vrši Poreska inspekcija Republike Srpske, Jahić podsjeća da ukoliko se žele uvidjeti nakane Poreske inspekcije, dovoljno je zatražiti pregled kada se istraga vršila prema drugim udruženjima građana u Republici Srpskoj.
“Uporedimo te slučajeve, pa ćemo vidjeti da ovakve provjere nisu vršena čak ni prema udruženjima koja su neposredno ovisna o budžetu RS-a. Asocijacija je uglavnom naslonjena na strane donatore i podršku federalnih vlasti, a svi njeni izvještaji su dobili pozitivnu ocjenu”, kaže Jahić.
Napominje da je motiv ovakve istrage usporiti rad koalicije Prvi mart, čiji je jedan od ključnih nosilaca upravo ova organizacija, te ističe, da su u Koaliciji spremni ići sa žalbama u ovom slučaju i do Evropskog suda za ljudska prava, budući da smatraju da ovdje naizgled neutralna istraga udara na slobodu udruživanja povratničke populacije.
Odgovarajući na pitanje šta se događa s propisima i obećanim trajnim rješenjima zaštite prava povratnika Federacije BiH, koja su najavljena i u kampanji “Glasaću za Srebrenicu”, te tadašnjoj platformi “Srebrenica 2020”, Jahić podsjeća da postoje odluke tri kantonalne vlade i Vlade Federacije BiH kojima se privremeno štite prava povratnika po ostvarivanju povratka u RS, a koja se tiču zdravstvene, socijalne i boračko-invalidske zaštite.
“Raduje činjenica da smo pitanja iz domena socijalne zaštite već regulirali na nivou Tuzlanskog kantona, te da očekujemo u martu i prijedlog zakonskog rješenja koje će obuhvatiti zaštitu paketa svih nabrojanih prava u Kantonu Sarajevu. To će biti recept za rad u drugim kantonima. S druge strane, od Vlade Federacije se očekuje da u naredne dvije sedmice imenuje radnu grupu za rješavanje ovog pitanja. S federalnim ministrom zdravstva Rusmirom Mesihovićem već smo uspostavili temeljne principe za zaštitu prava povratnika u novom prednacrtu zakona o zdravstvenom osiguranju”, kazao je koordinator za zaštitu ljudskih prava i prava povratnika pri koaliciji Prvi mart Nedim Jahić.
Komentirajući činjenicu da je dijaspora i dalje predmetom tzv. dvostruke registracije, od prijave za Centralni birački spisak do posebne prijave za glasanje putem pošte za svake izbore u BiH, Jahić je naglasio da dok građani Bosne i Hercegovine koji trenutno žive u zemlji bivaju pasivno registrirani putem izdavanja ličnih dokumenata u IDDEEA-i, građani u dijaspori moraju popuniti tzv. PRP-1 obrazac i poslati ga poštom.
Stoga je, kaže on, bez sumnje riječ o nejednakom postupanju, posebno ako uzmemo u obzir da postojeći Izborni zakon navodi obavezu CIK-a na prikupljanje podataka iz svih javnih isprava, a u vezi sa popunjavanjem Centralnog biračkog spiska.
Smatra da je problem u tome što je veliki broj građana BiH u dijaspori izvadio pasoše u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ali ovi podaci nisu stigli od IDDEEA-e do CIK-a. Logično bi bilo da CIK uporedi broj građana koji su izvadili lične karte i onih koji su izvadili pasoše.
“Oni koji samo imaju izvađene pasoše, morali bi ući u evidenciju, jer je i pasoš važeći dokument s kojim se može pristupiti izbornom procesu. Tim prije što se pri registraciji u DKP-ima, utvrđuje adresa prebivališta u BiH i adresa boravišta u inostranstvu. Da se uvažava ova činjenica, od građana u inostranstvu bi se zahtijevala samo potvrda trenutnog boravišta, neposredno pred izbore, te bi na taj način aktivirali najmanje 100.000 birača, u odnosu na ovih 30.000 koliko ih danas učestvuje u izbornom procesu putem pošte”, pojasnio je Jahić.
Na kraju je kazao da su naredni koraci koalicije Prvi mart, do oktobra 2014. godine raditi na formiranju timova u lokalnim zajednicama koji će pružati informativno-pravnu pomoć građanima, kao i utvrditi broj faktičkih povratnika u RS koji do sada nisu izvršili prijavu prebivališta.
“Građani moraju imati razumijevanja za ograničene resurse, te od svih očekujemo doprinos ispunjenju postavljenih ciljeva, a od vlasti i političkih stranaka koje načelno podržavaju principe građanske koalicije Prvi mart očekujemo da doprinesu donošenju zakonskih rješenja koja će ohrabriti registraciju povratnika, a zaustaviti sve moguće nove propise koji bi ugrozili povratak i izborni proces u 2014. godini”, zaključio je na kraju intervjua koordinator za zaštitu ljudskih prava i prava povratnika pri koaliciji Prvi mart Nedim Jahić.