Izvoz u Hrvatsku manji za 42 milijuna maraka

Banjaluka – Strahovanja da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju imati negativne učinke na gospodarstvo BiH obistinila su se već prvog mjeseca primjene novog trgovinskog režima, s obzirom na to da je izvoz u tu zemlju u srpnju smanjen za 42 milijuna maraka u odnosu na lipanj

Razmjena

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prošlom mjesecu iz BiH u Hrvatsku je izvezeno 140.112 tona razne robe u vrijednosti od 85,8 milijuna KM.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je vrijednost izvoza u lipnju, posljednjeg mjeseca uoči ulaska Hrvatske u EU, iznosila 127,8 milijuna KM.

Pad izvoza poslije ulaska Hrvatske u EU zabilježen je iu odnosu na srpanj 2012. godine kada je, prema podacima UNO, na hrvatsko tržište iz BiH plasirano 239.957 tona robe čija je vrijednost 113,2 milijuna KM, a pad je iznosio ukupno 27,4 milijuna KM.

Načelnik Odjela za komunikacije UIO Ratko Kovačević rekao je “Glasu Srpske” da se iz BiH u Hrvatsku poslije njenog ulaska u EU najviše izvozilo drvo i drvna građa, šljunak, ugljen, bitumen, cement, aluminij, građevinski elementi, namještaj, voda, toaletni papir …

– Slični proizvodi izvozili su se iu istom razdoblju prošle godine s tim da je tada na hrvatsko tržište plasirano i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i više voća i povrća. Naši gospodarstvenici koji su ranije izvozili proizvode biljnog i životinjskog podrijetla u Hrvatsku iskoristili su razdoblje do 30. lipnja, dok je Hrvatska bila članica CEFTS sporazuma, da izvezu značajnije količine ovih proizvoda, koji od 1. srpnja ne mogu na tržište Hrvatske – rekao je Kovačević.

Promjene u obujmu trgovinske razmjene primjetne su i kod uvoza iz Hrvatske.

On je, prema podacima UNO, u srpnju smanjen za 94,7 milijuna maraka u odnosu na isti period lani.

– Razloge za manji uvoz treba tražiti u činjenici da određena roba porijeklom iz Hrvatske, poput cigareta i osnovnih poljoprivrednih proizvoda od ulaska Hrvatske u EU, ima dodatno carinsko opterećenje ako se uvozi u BiH. Zato su mnogi privrednici uvezli značajnije zalihe robe do kraja lipnja, odnosno dok se roba iz Hrvatske mogla uvesti bez plaćanja carina – rekao je Kovačević.

Govoreći o efektima ulaska Hrvatske u EU predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da su se obistinila očekivanja da će biti problema s izvozom proizvoda animalnog porijekla.

– Za sada su se našla alternativna tržišta za mlijeko, a to su Crna Gora, Albanija i Makedonija – rekao je Đurić.

On je istakao da RS i BiH imaju izuzetno nerealne zahtjeve iz Hrvatske, koja traži da zadrži širok opseg prava koja je imala dok je bila u zoni slobodne trgovine.

Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran istakao je da je još rano za dublju analizu posljedica ulaska Hrvatske u EU i dodao da se i ne očekuju drastične promjene.

– Jasno je da u ovom mjesecu nemamo izvoza mlijeka i drugih proizvoda animalnog porijekla na hrvatsko tržište. Dakle, taj izvoz će biti nula, a u istom mjesecu prošle godine je iznosio neku značajnu cifru – rekao je Gavran i dodao da bi izvoz svježe ribe mogao pretrpjeti gubitke, jer se ta roba ne može skladištiti šest mjeseci kao mlijeko.

Član Izvršnog odbora Udruge koža, tekstil, obuća u Privrednoj komori RS Radovan Pazurević kaže da se u ovom sektoru nije desilo ništa negativno, te da je onima koji odranije izvoze u EU sada i lakše, jer su manje gužve na granicama.

Prelazi

Od 1. srpnja na snazi ​​je i nova kategorizacija graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske, koja je definirana Sporazumom o graničnim prijelazima između dvije zemlje, a na koji mnoge općine imaju ozbiljne zamjerke.

– Do promjene kategorije i nezadovoljstva građana s obje strane državne granice došlo je na graničnim prijelazima Doljani i Gabela polje, jer su postali prilazi niže kategorije – kazali su u UNO.

Dodali su da je i granični prijelaz Kostajnica – Hrvatska Kostajnica ranije bio prijelaz za međunarodni promet putnika, a sada je prijelaz za pogranični promet.

– Postoji nezadovoljstvo građana i zbog graničnog prijelaza Novi Grad – Dvor, koji je ranije bio prijelaz za međunarodni promet putnika i robe, a sada samo za putnike – istaknuli su.

U ovim krajevima trpe i trgovci, jer je ranije veliki broj građana u tim općinama, kupovao robu u BiH i vraćao se u Hrvatsku. S druge strane u UNO ističu kako su granični prelazi Ivanjica – Gornji Brgat i Osoje – Vinjani Gornji Sporazumom prekategorizovani za međunarodni putnički promet u granične prijelaze za međunarodni putnički i robni promet.

U Povjerenstvu za integrirano upravljanje granicama kažu da će informirati nadležna tijela o brojnim problemima s kojima su se susreli građani.

– Eventualna izmjena Sporazuma, ne može biti jednostrana, već bi Vijeće ministara BiH s najvišim organima u Hrvatskoj morao formira zajedničku komisiju, koja bi na bazi dogovora prekategorizovala prelaze, a sve skupa s predstavnicima Europske unije – istakli su u Komisiji.

Zahtjevi

Europska komisija priopćila je u petak da žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima s BiH o bilateralnom trgovinskom režimu poslije pristupanja Hrvatske EU.

EU je posljednjih dana u više navrata upozoravala da bi BiH trebalo da omogući uvoz proizvoda koji trenutno ne ispunjavaju europske standarde, što su domaći gospodarstvenici ocijenili kao još jedan pritisak na BiH.

Iz pregovaračke delegacije BiH kazali su da su spremni u proces tehničke adaptacije uključe carinske koncesije u obliku carinskih kvota za sve vrste proizvoda na principu obostranog interesa ukoliko Europska komisija osigura povećanje carinskih kvota za ribu, šećer i vino iz BiH.

glassrpske