Što znači moć lobija najbolje pokazuje primjer Makedonije i BIH. U BIH su američke politike dugo na strani unitarizma. Dok u Makedoniji podržavaju federalizam. Sve ono protiv čega je US ambasada u BIH, za to se snažno zalaže US ambasada u Makedoniji. I jedna i druga zemlja su zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije. Lagan su plijen zbog unutarnje trusnosti velikim silama. Po principu tko više plati njega podržavamo. U BIH je tako priča o etničkoj federalizaciji zlo. Dok u Makedoniji socijaldemokrati, NGO sektor pod kontrolom Soroša i US ambasada upravo rade na proglašavanju federalizirane Makedonije, uz uvođenje albanskog jezika kao službenog. Albanski lobi ima jak utjecaj u Washingtonu. Nikad svoje lobističke urede tamo, nisu niti gasili. Makedonci gotovo nikog nemaju.
Noćas kasno su posebne policijske postrojbe koriste za granate za omamljivanje i druga sredstva kako bi rastjerali okupljene i ispraznili makedonski parlament, te evakuirali zastupnike. Intervencija je uslijedila nakon prave drame koja se dogodila nakon protuzakonitog izglasavanja Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja, čime bi dobio ustavno pravo da formira vladu bez suglasnost predsjednika Đorđa Ivanova, koji ne želi dati mandat lideru takozvanih makedonskih “socijaldemokrata” Zoranu Zaevu zbog njegovog prihvaćanja sporne “Platforme iz Tirane, piše logicno.com
Nakon sinoćnjeg postavljanja Talata Xhaferija za predsjednika parlamenta je u zgradu provalilo nekoliko desetaka ljudi, došlo je do prekida sjednice i napada na zastupnike koji su praktično izvršili institucionalni državni udar u zemlji.
Naime, Socijaldemokratska stranka Makedonije (SDSM) još od veljače prošle godine traži smjenu vladajućeg VMRO-DPMNE. U destabilizaciji zemlje je proveden pokušaj “Šarene revolucije”, klasični prevrat po scenariju nenasilnog otpora kojim je upravljao CANVAS i Institut Otvoreno društvo. Od početka političke krize u zemlji se dogodilo i nekoliko terorističkih napada albanskih skupina ubačenih iz Kosova. EU, SAD, NATO i američki veleposlanik u zemlji su vršili stalni pritisak na vladu da mora odstupiti i tražili prijevremene izbore. Na kraju je Nikola Gruevski, premijer iz redova VMRO-DPMNE, pristao na taj scenarij, ali se održavanje istih odgađalo nekoliko puta, budući da Zaev nije uspio postići čvrst dogovor s albanskim strankama oko formiranja većine.
Izbori su održani u trećem pokušaju u prosincu prošle godine i pet je relativni pobjednik bio VMRO-DPMNE. Međutim, Zoran Zaev se odlučuje na savez sa strankama albanske manjine i sada ima parlamentarnu većinu, ali je za uspon na vlast pristao provesti reforme “Platforme iz Tirane”, koja predviđa da albanski bude drugi službeni jezik, kao i za podjelu zemlje na etničke kantone. Osim toga, albanske stranke ultimativno žele odlučivati u izradi novog grba i himne Makedonije, te u pregovorima s Grčkom oko imena zemlje.
Nakon svega je predsjednik Đorđe Ivanov zauzeo jasan stav i odlučio ne dati mandat Zaevu za sastavljanje vlade, iako je bio pod velikim pritiskom Europske unije, Sjedinjenih Država i NATO pakta.
Na makedonskog predsjednika su pritisak vršili američki veleposlanik u Skopju Jess L. Baily, bivša pomoćnica za europske i euroazijske poslove američkog državnog tajnika Victoria Nuland, europska šefica diplomacije Federica Mogherini, povjerenik za proširenje EU Johannes Hahn i bivši izaslanik Europske unije za Balkan, trenutno supredsjedatelj Europskog vijeća za vanjske odnose Carl Bildt, da navedemo samo neke od najvažnijih.
Unatoč svim ovi pritiscima, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov je jasno rekao da Zaevu nikada neće dopustiti da vodi politiku kojom će podrivati suverenitet zemlje.
Na kraju su SDSM i stranke “Platforme iz Tirane” pokušali izabrati predsjednika Sobranja, potpuno protuzakonito, protuustavno i izvan pravila poslovnika parlamenta.
“Osuđujem sinoćnje nasilje, ali osuđujem i način na koji su SDSM i druge stranke koje ga podržavaju odlučile pokušati ilegalno izabrati predsjednika parlamenta, jer očito krše sve demokratske i zakonske procedure, čime dosljedno i svjesno pridonose rastu napetosti i polarizaciji našeg društva”, rekao je Nikola Gruevski, čelnik VMRO-DPMNE.
Podsjetimo da je Gruevski tijekom proteklih mjeseci Zoranu Zaevu ponudio podršku u sastavljanju većine i da se tako okonča politička kriza u zemlji, ali samo pod uvjetom da SDSM odustane od obećanja danih albanskoj manjini u zemlji, jer takav scenarij vodi u podjelu i nestanak Makedoniji. Naravno, Zaev je ponudu odbio.
U međuvremenu se u Makedoniji oformila masovna građanska inicijativa “Za spas Makedonije“, čiji su članovi sinoć upali u Sobranje i nasilno spriječili postavljanje Talata Xhaferija za predsjednika parlamenta, koji bi prema poslovniku naknadno sastavio vladajuću većinu sa Zevom na čelu.
Ne treba zaboraviti ni da su proteklih dana situaciju dodatno destabilizirali i albanski premijer Edi Rama i vođa kosovskih Albanaca Hashim Thaçi, koji su davali izjave kako je za albanski narod najbolje da se ujedini u okviru Europske unije, ali ako to ne bude moguće, onda je prirodno razmišljati o ujedinjenju albanskih zemlja. Ove su izjave naišle na blagu osudu europskih dužnosnika, ali su vrlo jako odjeknule u Skopju i Beogradu.
Trenutno je zgrada Sobranja prazna, a makedonski predsjednik Ivanov je pozvao stranačke čelnike da se danas sastanu i pronađu institucionalno rješenje na miran način, bez daljnjeg nanošenja štete zemlji i njenim građanima.
Gruevski je pozvao institucije da brzo i učinkovito provedu istragu kako bi se pronašli krivci i osudili oni koji su fizički napali zastupnike, građane i policiju.
Naime, nakon što je veći broj građana sinoć upao u makedonski parlament, napadnuti su i ozlijeđeni lider SDSM-a Zoran Zaev, kolege Damjan Mančevski i Maksim Dimitrijevski, Radmila Šekerinska i zastupnik iz Saveza za Albance Zijadin Sela, koji je zbog ozbiljnih ozljeda završio u bolnici. Nedugo nakon upada građana je u zgradu makedonskog parlamenta ušao veći broj policajaca, koji su evakuirali zgradu i rastjerali članove inicijative “Za spas Makedonije”.
VMRO-DPMNE je priopćio da će ovih dana stranka najaviti svoje daljnje korake.
Nasilje su “oštro osudili” EU, SAD, OESS, Njemačka i druge predstavnici takozvane “međunarodne zajednice”, mahom glavni inicijatori procesa destabilizacije ionako krhke i podijeljene zemlje kakva je Makedonija.
Predsjednik Đorđe Ivanov je u izvanrednom obraćanju građanima pozvao na smirivanje napetosti i predložio da sastanak stranačkih lidera koji će se održati u njegovom uredu.
Ispred zgrade makedonskog parlamenta se počeo okupljati veći broj građana Skopja, a članovi građanske inicijative “Za spas Makedonije” pristižu i iz drugih krajeva zemlje. Najveća skupina stiže iz Ohrida i bit će znakovito hoće li i ovaj put Zapad podržati “pravo na mirno okupljanje”, kao što je bio slučaj tijekom “Šarene revolucije” u rušenja vlade Nikole Gruevskog. Oni u Skopju, u blizini parlamenta, namjeravaju podići veliki prosvjedni kamp i boriti se za opstanak zemlje, kojoj bez sumnje prijeti destabilizacija, podjela i nestanak s političke karte Europe i svijeta.
Situacija je više nego ozbiljna. Albanski premijer Edi Rama je rekao da ne želi kraj Makedonije, nego njenu demokratizaciju, a američko veleposlanstvo u Skopju oštro osudilo sinoćnje nasilje u Sobranju, koje je poručilo da nasilje nije u skladu s demokracijom i da je neprihvatljiv način za rješavanje razlika.
SAD i EU prihvaćaju izbor Xhaferija za predsjednika Sobranja
Međutim, američko veleposlanstvo priznaje izbor Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja, čime ne samo da se upliće u unutarnja pitanja suverene zemlje, nego daje poticaj Zaevu i strankama Platforme iz Tirane da nastave ranije dogovorenim scenarijem.
“Snažno osuđujemo nasilje u Sobranju. To nije u skladu s demokracijom i neprihvatljiv je način rješavanja različitosti. Presudno je da sve stranke poštuju demokratske procese i zakone i suzdrže se od nasilnih radnji koje mogu pogoršati situaciju. Većina zastupnika je izabrala Talata Xhaferija za predsjednika parlamenta u redovnom i neprekidnom zasjedanju, kojem su svjedočili i mediji. Mi ćemo raditi s njim kako bi podržali demokraciju i promicali interese Makedonije”, navodi se u priopćenju američkog veleposlanstva u Skopju.
Ne treba zaboraviti ni da su se jučer, prije pokušaja prevrata, sastali europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn i osnivač Instituta Otvoreno društvo George Soros, koji su nekoliko sati prije protuzakonitog izglasavanja i naknadnog nasilja u Sobranju u Bruxellesu razgovarali o jačanju reformi i “otvorenog društva” u zemljama Balkana i istočne Europe.
Upravo ovog trenutka su šefica europske diplomacije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn poručili da je nasilje neprihvatljivo i da se mora poštovati izbor Talata Xhaferija.
No, građanska inicijativa “Za spas Makedonije” je u stanju okupiti i nekoliko stotina tisuća ljudi na ulicama Skopja, što je dokazala u nekoliko masovnih prosvjeda protivljenja podijeli zemlje.
Osim toga, treba vidjeti i što će učiniti predsjednik Ivanov, koji ima ovlasti proglasiti izvanredno stanje u zemlji. Izjave američkog veleposlanstva, Mogherini i Hahna, kojima unaprijed prihvaćaju izbor Xhaferija i uspostavu vlade koju bi činili SDSM i “Platforma iz Tirane”, nikako ne pridonose smirivanju situacije i sljedećih nekoliko sati će odrediti sudbinu Makedonije.
wpDiscuz