Izložba “Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH” u Brčkom

Danas je u prostorijama Brčanske gimnazije prezentiran projekt “Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH”. Projekt je realiziran u okviru izborne nastave Hrvatskog jezika i književnosti. Cilj projekta je upoznavanje mladih s tradicijom i običajima Hrvata brčanskog područja i BiH. Organizatorica ove iznimno značajne izložbe je profesorica hrvatskog jezika i književnosti Marina Vila koja je pred brojnim posjetiteljima izložbe zahvalila učenicima na angažmanu te najavila daljne slične projekte i izložbe.
 
Počeci običaja tetoviranja sežu u daleku prošlost, a Charles Darwin piše da nema naroda na zemlji koji u jednom dijelu svoje povijesti nije prakticirao tetoviranje. Tetoviranje je bilo rasprostranjeno i kod prastanovnika ovih prostora – Ilira. O rasprostranjenosti ovog običaja kod Ilira piše u svom djelu i antički povijesničar Strabon, a igle za tetoviranje koje u ilirskim grobnicama na lokalitetu Donja Dolina pronalazi Ćiro Truhelka, samo potvrđuju pisanje antičkog autora. Više je razloga vitalnosti ovog običaja kod Hrvata u BiH. Jedan, ako ne i najvažniji, razlog je i turska okupacija BiH i teror Osmanlija nad hrvatskim katoličkim stanovništvom. Tetoviranje u tim vremenima služi kao znak religijskog i nacionalnog identiteta. U prilog tome govori i činjenica da je najčešći tetovirani motiv križ kao i različiti oblici križa. Postoji više tumačenja tetoviranih motiva u kojima autori iznose razna tumačanja i teorije ignorirajući pritom tumačenja samih nosioca tetovaža koji tetovirane simbole na rukama, čelu ili prsima vide kao znakove religijske i nacionalne pripadnosti. Običaj tetoviranja je jedna od posebnosti nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskog katoličkog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Osim već spomenutog Truhelke o običaju tetoviranja hrvatskog katoličkog stanovništva u BiH pišu i autori Mary Edith Durham, Mario Petrić i u novije vrijeme Anto Sluganović i dr.
Iako se o tetoviranju govori kao o običaju koji izumire poznati su i primjeri mladih Hrvata koji se odlučuju na tetoviranje jednog od motiva iz repertoara hrvatske tradicijske tetovaže te na taj način nastavljaju tradiciju svojih predaka. Osim kao tetovaže na tijelu, motivi iz repertoara hrvatske tradicijske tetovaže žive i kao modni detalji na odjeći i nakitu.  Na internet postoje i stranice i blogovi o običaju tetoviranja kao što su facebook stranica „Traditional Croatian Tattoo” i blog “Tetovirani čovjek” na kojima se mogu naći svi relevantni tekstovi o tetoviranju Hrvata kao i brojne fotografije tetovaža iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Značajan rad na očuvanju  ovog običaja je svakako i dokumentarni film o tetoviranju u Kraljevoj Sutjesci autora Stjepana Stijepić kao i tekstovi i fotografije koje su prikupili Tea Turalija i Branislav Knežević.
Sve ove aktivnosti, a nadamo se da će ih u budućnosti biti i više, ukazuju da običaj tetoviranja i dalje živi kod hrvatskog stanovništva u BiH.
Piše: Anto S.