Nedavno je, po nalogu Elvira Čamdžića, šefa Ureda člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, stigao nalog nižim službama i drugim uredima u zgradi Predsjedništva da se Izetbegovića više ne oslovljava kao bošnjačkoga ili člana državnog vrha iz bošnjačkoga naroda.
Umjesto toga naloženo je da ga se oslovljava samo s član Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodin Bakir Izetbegović, a njegov ured – Ured člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodina Bakira Izetbegovića, piše Večernji list BiH.
Različito predstavljanje
– Potrebno je da službe Tajništva Predsjedništva BiH u službenoj komunikaciji ubuduće ne koriste formulacije “Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkoga naroda” i “Ured člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkoga naroda” – objašnjeno je u dopisu uz napomenu kako je o tome potrebno informirati sve zaposlene u organizacijskim jedinicama ureda drugih članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Mladena Ivanića.
Ta izmjena je samo nastavak prijepora koji je tinjao prije godinu dana kada su Izetbegovićevi savjetnici inzistirali da ga se više ne oslovljava s bošnjački član Predsjedništva.
A kakva kakofonija vlada u samom Predsjedništvu, najbolje pokazuju priopćenja sa službene stranice.
Tako u jednoj od posljednjih vijesti stoji da se “član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sastao…”, “hrvatski član Predsjedništva BiH akademik Dragan Čović održao je sastanak…” te je “član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske priopćio…”.
Ustav BiH definira kako se u to tijelo kolektivnog predstavljanja biraju Hrvat i Bošnjak iz FBiH te Srbin iz Republike Srpske. No, jednako tako, u poglavlju o Predsjedništvu stoji da se članovi Predsjedništva, ako nisu zadovoljni nekom od odluka u kojoj su preglasani, mogu obratiti vlastitom nacionalnom klubu.
– Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom za vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg je izabran pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njezinu usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske ako je tu izjavu dao član s tog teritorija; bošnjačkim izaslanicima u Domu naroda Federacije ako je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim izaslanicima u istom tijelu ako je tu izjavu dao hrvatski član. Ako takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka – stoji u odredbama Ustava BiH.
Ustavni sud protumačio
Ako se ima na umu presuda Ustavnoga suda BiH u slučaju “Ljubić”, gdje su odredbe Izbornog zakona u odnosu na Ustav BiH protumačene tako da je pri izboru i zastupanju potrebno osigurati legitimitet svakog pojedinačnog naroda u svim institucijama s nacionalnim predstavljanjem, iako iz Izetbegovićeva Ureda nisu naveli motive za takav potez, uklapa se u pokušaje da stranka “većinskog” naroda eliminira Hrvate iz vlasti.
wpDiscuz