Za glasovanje se registriralo nešto više od 22 tisuće hrvatskih državljana.
Birališta u BiH na izborima za osmi saziv Hrvatskog sabora otvorena su u subotu ujutro, a glasovanje traje 7 i 8. studenoga od 7 do 19 sati.
Hrvatski državljani koji žive u BiH ili privremeno borave u BiH, mogu na izborima glasovati na trideset i tri biračka mjesta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. Za glasovanje se registriralo nešto više od 22 tisuće hrvatskih državljana.
Birači koji se nisu aktivno registrirali za glasovanje, mogu na dan izbora pravo na glasovanje dokazati potvrdom za glasovanje koju će im izdati diplomatsko-konzularna predstavništva u Bosni i Hercegovini.
U BiH je registrirano oko 264 tisuće hrvatskih državljana s biračkim pravom.
Odlukom hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva, u Sarajevu je otvoreno osam biračkih mjesta, koji su smješteni u Srednjoj ekonomskoj školi i tamo glasuju birači s područja središnje i istočne Bosne. U Mostaru birači s područja Hercegovine mogu glasovati na 20 biračkih mjesta u Osnovnoj školi Petra Bakule. U Banjoj Luci u generalnom konzulatu su otvorena dva glasačka mjesta za birače s područja sjeverne i sjeverozapadne Bosne, dok su u Tuzli tri biračka mjesta za glasače iz općina sjeveroistočne Bosne.
Na izborima za Hrvatski sabor provedenim prije četiri godine, u BiH je bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, a glasovalo je oko 17.000 birača.
Inače, u sklopu XI. izborne jedinice glasovat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta. Najviše ih je u BiH (33) te Njemačkoj (18). Ukupno je u XI. izbornoj jedinici registrirano oko 410 tisuća birača. Za tri saborska mandata iz „dijaspore“ ove će se godine natjecati kandidati s 11 prijavljenih listi.
Hrvatski parlamentarni izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.
Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, “dijaspora”, to jest birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.
Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu, donosi Fena.
Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku “socijalistička”, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.
Birači koji se nisu aktivno registrirali za glasovanje, mogu na dan izbora pravo na glasovanje dokazati potvrdom za glasovanje koju će im izdati diplomatsko-konzularna predstavništva u Bosni i Hercegovini.
U BiH je registrirano oko 264 tisuće hrvatskih državljana s biračkim pravom.
Odlukom hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva, u Sarajevu je otvoreno osam biračkih mjesta, koji su smješteni u Srednjoj ekonomskoj školi i tamo glasuju birači s područja središnje i istočne Bosne. U Mostaru birači s područja Hercegovine mogu glasovati na 20 biračkih mjesta u Osnovnoj školi Petra Bakule. U Banjoj Luci u generalnom konzulatu su otvorena dva glasačka mjesta za birače s područja sjeverne i sjeverozapadne Bosne, dok su u Tuzli tri biračka mjesta za glasače iz općina sjeveroistočne Bosne.
Na izborima za Hrvatski sabor provedenim prije četiri godine, u BiH je bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, a glasovalo je oko 17.000 birača.
Inače, u sklopu XI. izborne jedinice glasovat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta. Najviše ih je u BiH (33) te Njemačkoj (18). Ukupno je u XI. izbornoj jedinici registrirano oko 410 tisuća birača. Za tri saborska mandata iz „dijaspore“ ove će se godine natjecati kandidati s 11 prijavljenih listi.
Hrvatski parlamentarni izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.
Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, “dijaspora”, to jest birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.
Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu, donosi Fena.
Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku “socijalistička”, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.