Ishod predsjedničkih izbora u SAD-u može, ali i ne mora imati značajnije posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Ipak, treba imati u vidu da su Sjedinjene Američke Države jedan od glavnih kreatora Daytonskog mirovnog sporazuma. Snažniji angažman američke administracije, uz racionalniji pristup u odnosu na pojedine (bivše) Visoke predstavnike i američke veleposlanike – može razriješiti bosanskohercegovački gordijski čvor.
piše: Robert Pandža I Kroativ.at
U Bosni i Hercegovini baš kao i na prošlim izborima postoje različiti pogledi i preferencije. One su najviše uvjetovane konceptualnim sukobom na relaciji unitarizam-separatizam. Taj je sukob proizlazi iz razgradnje Daytonskog sporazuma. Njegova razgradnja temeljila se na značajnom slabljenju pozicije hrvatskog naroda u entitetu Federacija i na nasilnom prenošenju ovlasti s nižih razina na vlasti na više pomoću bonskih ovlasti Visokog predstavnika.
Bošnjačka vezanost za Demokratsku stranku
Iz bošnjačkog kuta gledanja američka administracija je moralno obvezna Bošnjacima (prema tvrdnjama Bošnjaka -kao narodu nad kojem počinjen genocid) ispraviti „nepravdu napravljenu Dejtonskim sporazumom“. To bi podrazumijevalo naknadno modeliranje Daytonskog sporazuma u njihovu korist, a u najboljem mogućem slučaju novi Ustav koji bi uredio Bosnu i Hercegovinu kao unitarnu, građansku i centraliziranu državu i koja bi kao takva bošnjačkom narodu omogućila dominaciju nad druga dva konstitutivna naroda. Unitarističke snage u BiH dobile su snažan zamah nekoliko godina nakon potpisivanja Daytona. Danas unitaristička vizija BiH sve više blijedi i bez bonskih ovlasti Visokog predstavnika prisiljena je na defenzivu.
Baš kao i na prošlim izborima, vidljiva je sklonost bošnjačke političke elite i javnosti prema Demokratskoj stranci.Ta sklonost ne treba pretjerano čuditi. Razlog tomu je to što su bošnjački političari vremenom ostvarili bolje odnose s Demokratskom strankom u SAD-u nego s Republikanskom strankom. Isto tako, bošnjački lobiji u SAD-u su u mnogo prisnijem odnosu s Demokratima. Uz to, jedan od savjetnika u kampanji Joeu Bidena je američki Bošnjak Elvir Klempić. Dotični se našao na udaru kritika jer je prije obnašao dužnost direktora Organizacije za tursko naslijeđe, a koju se povezuje s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
Osim toga, za vrijeme predizborne kampanje u saveznim državama Iowa i Missouri pojavili su se plakati na kojima se nalazi zajednička fotografija Joea Bidena i bošnjačkog ratnog lidera Alije Izetbegovića. Na njima se bošnjačka zajednica poziva da u tim saveznim državama da svoj glas daju Joeu Bidenu kao „dokazanom prijatelju Bosne i Hercegovine“.
Milorad Dodik uz Trumpa
Lider Srba u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik baš kao i na prethodnim predsjedničkim izborima pozvao je srpsku zajednicu u SAD-u da glasa za Donalda Trumpa. Simpatije Srba prema Trumpu proizlaze iz njegovog kritiziranja odluke tadašnjeg predsjednika Billa Clintona da bombardira Srbiju.
Krajem 2016. godine bivši britanski konzul u Banja Luci Timothy Less je za najpoznatiji svjetski magazin Foreign Affairs, koji se bavi vanjskom politikom i za koji se nerijetko tvrdi da izražava i sam stav State Departmenta (s obzirom na to da ga izdaje think-tank u kojemu sjedi veći broj najutjecajnijih bivših američkih dužnosnika), napravio podužu analizu o stanju na Balkanu. Prema njoj koncept multietničkih država je propao i shodno tome potreban je zaokret koji bi za dugoročnu posljedicu imao uspostavu etničkih zaokruženih država odnosno Velike Srbije, Velike Albanije i Velike Hrvatske.
Hrvati u BiH između unitarizma i separatizma te preferencije hrvatske zajednice u SAD-u
Za Hrvate u Bosni i Hercegovini se može reći da stoje između već navedenih krajnjih koncepcija. Politički predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini nisu se jasnije izjašnjavali po pitanju američkih predsjedničkih izbora. Za pretpostaviti je da ih svjetonazor i bošnjačka majorizacijska politika vuku na Trumpovu stranu.
Kada je u pitanju hrvatska zajednica u SAD-u vrijedi istaknuti da je najveća koncentracija Hrvata na području grada Pittsburgha koji se nalazi u saveznoj državi Pennsylvaniji. Na ovim izborima Pennsylvania sa svojih 20 elektorskih glasova će biti jedna od ključnijih saveznih država.
Prema riječima saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Stjepe Bartulice, koji je rođen u SAD-u i koji je tamo proveo određeni dio života te dobro poznaje bilo i prilike tamošnje hrvatske zajednice – većina Hrvata u SAD-u je sklonija Donaldu Trumpu i Republikanskoj stranci.
“Tresla se brda, rodio se miš”
Kako god da bude, bliža povijest je pokazala da sklonost određenog predsjedničkog kandidata prema jednoj od strana u Bosni i Hercegovini ne mora nužno imati utjecaj na službenu politiku. Službena politika države kao što su SAD-a zasigurno nije podložna korjenitim promjenama od strane jednog pojedinca. Primjerice, Joe Biden je u razdoblju od 2008. do 2016. bio potpredsjednik SAD-a i za to se vrijeme nije ništa značajno dogodilo što bi Bosnu i Hercegovinu snažnije usmjerilo prema konceptu unitarne i građanske države.
Isto tako, u prvom mandatu Trumpove administracije Milorad Dodik nije bio skinut s američke crne liste. Bosna i Hercegovina, ali i Balkan u cjelini nisu na visokoj listi prioriteta američke vanjske politike. Po tom pitanju, politika je prepuštena nižerangiranim diplomatima i američkim veleposlanicima.
Međutim, nedavno potpisani Washingtonski sporazum SAD-a sa Srbijom i Kosovom i posjet tajnika američke administracije Mikea Pompea Dubrovniku ukazuje da bi u mogućem drugom Trumpovom mandatu možda moglo doći do promjena po tom pitanju.