U borbi za glasove političke stranke ne biraju sredstva, a na svakim izborima moraju osmisliti i nove patente kako bi se domogli vlasti, piše Dnevni list.
S obzirom na očajnu socijalnu situaciju i sve veći broj nezadovoljnika, i političke stranke koje su do sada imale tradicionalno odano biračko tijelo strahuju od osipanja pa ovih dana u Hercegovini kruže glasine kako su pojedine stranke u nekim općinama svome članstvu i potencijalnim glasačima naložile da na dan izbora moraju mobitelom fotografirati svoj glasački listić na kojem je zaokružena opcija njihove stranke.
O tom dokazu mnogima će ovisiti poslovna karijera, novčana naknada ili neke druge povlastice od stranke. Budući da se radi o svojevrsnom pritisku, stoga će, čini se, regularnost izbora ovisiti i o tomu hoće li na biračka mjesta biti dopušteno unošenje mobitela.
Oštre kazne
Izborna pravila su po ovom pitanju jasna. Na biračkom mjestu i u njegovoj okolici zabranjeno je unošenje i korištenje fotoaparata, kamera, mobitela ili drugih sredstava kojima se može snimati ili isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj na biračkom mjestu od trenutka preuzimanja glasačkih listića pa do napuštanja biračkog mjesta.
“Član biračkog odbora zadužen za identifikaciju birača zatražit će od birača da navedena sredstva preda zajedno s osobnim identifikacijskim dokumentom, koje će birački odbor zadržati od trenutka kada su biraču predani glasački listići pa do završetka glasovanja birača, nakon čega mu se isti vraćaju”, navodi se u pravilniku Središnjeg izbornog povjerenstva za ponašanje biračkih odbora.
Dodaje se da će u slučaju da birač ne postupi na način kako je prethodno navedeno, kao i u slučaju da upotrijebi neko od navedenih sredstava tijekom boravka na biračkom mjestu ili tijekom glasovanja, birački odbor to evidentirati, uz navođenje osobnih identifikacijskih podataka. A Kazneni zakon BiH jasno propisuje da će se onaj tko povrijedi tajnost glasovanja kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
“Tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način traži od građanina da kaže za koga je glasovao ili kako je glasovao ili je li glasovao za ili protiv opoziva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine”, kaže zakon. Izborne prijevare Izborne prijevare u BiH nisu ništa novo. Političke stranke smišljaju razne načine kako doći do glasova.
Oni koji imaju većinu i kontrolu u biračkim odborima do sada su u većini slučajeva uspijevali provesti svoje planove. Naravno da se izborni inženjering ne može provesti svugdje, ali zna se dobro da su unaprijed spremljene i zapečaćene glasačke kutije, doslovno unošene na glasačka mjesta, a da je ceremonija glasovanja tijekom dana obična predstava za novinare i podmićene promatrače.
To je, jasno, nemoguće krivotvoriti na svim mjestima, ali i vrapci na grani svjedoče o inflaciji glasačkih listića u odnosu na broj registriranih birača, o glasovanju mrtvih i odsutnih. Jedan mladi student tako je nedavno svome prijatelju uz osmijeh povjerio kako je osobno na jednom glasačkom mjestu u središnjoj Bosni na prošlim izborima čak 5 puta glasovao za jednu te istu opciju.
Zgodna studentica, također iz središnje Bosne, priznala je kako je, dok je radila za jednu hrvatsku stranku, nakon što je rakijom i pivom “komirala” promatrače OESS-a, sama ubacila nevjerojatnih 500 glasova za tu stranku. Promatrači iz Čapljine na prošlim su izborima svjedočili brojnim neregularnostima, pa su stoga u ovoj općini izbori ponovljeni.
Dvadeset članova biračkih odbora je kažnjeno novčano i prijavljeno Tužiteljstvu BiH, a više od šezdeset članova od SIP-a je dobilo zabranu da iduće četiri godine sudjelovati u tijelima nadležnim za provedbu izbora. U prijavama čapljinskih promatrača stajalo je kako su predsjednici biračkih odbora zabranjivali čitanje imena glasača, te da su dopuštali da glasuje više skupina osoba koje uopće ne pripadaju tom biračkom mjestu. Takvi birači glasuju zahvaljujući onima koji ne izlaze na izbore.
Neizlaskom na izbore dajete teorijsku mogućnost političkim strankama i opcijama, koje ne volite i ne podržavate, da manipuliraju, mute, odnosno da u vaše ime zaokruže svoje kandidate. Analitičari tvrde kako je bolje izići na izbore pa makar svjesno napravili nevažeći listić, i to je, kažu, bolje nego ne izići. Ova teza pokazala se ispravnom na ovogodišnjim izborima u Srbiju, kada je Boris Tadić predsjedničku utrku izgubio upravo zbog nevažećih listića.
Mlaka kampanja
Mlaka, neagresivna, dosadna i bezidejna predizborna kampanja za listopadske lokalne izbore – zapažaju svi i pitaju se zašto. Odgovor je prilično jednostavan. Oprobana izborna strategija najjačih, nacionalnih političkih stranaka u BiH je obeshrabriti i demotivirati glasačko tijelo, posebno obrazovano i politički prosvjećeno, kako bi na glasovanje zapravo izišao što manji broj birača.
Jednostavno, sve nacionalne stranke su najbrojnije u svojim narodima, imaju svoje stabilno biračko tijelo koje će ionako izići na “sudbonosne” izbore i zaokružiti “slova” ili puni naziv stranke kako to godinama i zavezanih očiju čini. Apsurd je da ispada kako se niti jedna vladajuća politička stranke ne bori za ogromno potencijalno biračko tijelo koje, ogorčeno, bezvoljno i razočarano, godinama ne izlazi na izbore.
To je masa s više od 1,5 milijuna poprilično obrazovanih, prosvijećenih ljudi koji očito žele promjene, ali ne žele ili nemaju kome dati svoj glas. No, očigledno je se i tradicionalno odano biračko tijelo osipa te su stoga fotografije potrebne kao dokaz. Na potezu je Središnje izborno povjerenstvo koje mora inzistirati da se izborna pravila poštuju, ali i na promatrači i građani koji trebaju reagirati i spriječiti manipulacije. 66 kažnjenih
U jučerašnjem Dnevnom listu u tekstu pod naslovom “Izborni inženjering” objavili smo imena 20 članova biračkih odbora iz Čapljine koje je SIP kaznio novčanim kaznama i četverogodišnjom zabranom sudjelovanja u tijelima za provođenje izbora. Među tim imenima bio je i Bojan Marijanović. Iz Općinskog odbora HDZ-a 1990.
Čapljina reagirali su i naveli kako je Bojan Marijanović oslobođen odgovornosti, jer je upravo on uočio i upozorio na nepravilnosti. Iz čapljinske “devedesetke” dostavili su i odluku SIP-a o obustavi postupka i oslobađanju odgovornosti za Bojana Marijanovića. Na adresu općinskog izbornog povjerenstva Čapljina SIP BiH je u travnju ove godine dostavio imena 66 osoba koje su bile članovi biračkih odbora na izborima 2010. i kojima se odlukom SIP-a BiH zbog utvrđenih nepravilnosti izriče zabrana angažiranja za rad na biračkim mjestima, odnosno u tijelima nadležnim za provedbu izbora na razdoblje od četiri godine.
Kažnjeni su: Ante Sušac, Ivica Bule, Darijo Brajković, Danijel Jović, Mateo Jovanović, Armin Kajanija, Slaven Cvitanović, Šime Doko, Darko Prkačin, Ivana Rajić, Željko Dugandžić, Robert Udovičić, Željko Soko, Ivica Čerkez, Ivana Čerkez, Ivan Grgić, Anita Čerkez, Željko Šego, Igor Turk, Slaven Vidić, Slavko Kordić, Mirjana Kordić, Marijo Arar, Sulejman Džaferović, Jure Šego, Ivica Čamo, Darko Šapina, Dario Šego, Martina Jurković, Blaž Falak, Đuro Raguž, Osman Šuta, Duška Šainović, Maja Dragičević, Anto Vukšić, Davor Kolakušić, Miro Brajković, Mirko Vasilj, Marija Đevenica, Jurica Grgić, Marinko Grgić, Marijana Grgić, Irina Vrankić, Damir Bukmir, Krešimir Vrankić, Gordana Rebac, Marko Borovac, Branka Bubalo, Stjepan Krešo, Nikica Raguž, Denis Torlo, Marijo Buntić, Admir Mace, Husmir Turajlić, Darko Sulić, Tatjana Ljuban, Goran Brkić, Zdravko Nikolić, Elma Beglerović, Suada Barakvoć, Fatima Džaferović, Pero Jovanović, Denis Azinović, Halil Šoše, Igor Beno, Rafo Kordić.
wpDiscuz