Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Na taj dan Staljin je prekinuo suradnju s Hitlerom, te su naši komunisti dobili depešu da krenu u rat sa nacistiškim Pavelićevim izdajnicima. Ono što pak komunisti kriju, kao zmija noge, jest činjenica, da su se istinski antifašisti u Hrvatskoj borili protiv nacista, i prije nego im je namignuo Staljin. Zašto? Zato što su bili antifašisti a ne komunisti. Stvarni početak antifašističke borbe mjesec dana je raniji od 22. lipnja. I njega je komunizam, na žalost, izbrisao iz kolektivnog sjećanja. Kao što je Tito izbrisao svakog poštenog partizana. Recite pošteno, koliko partizanskih imena danas znate? Oni stvarnih boraca nositelja antifašističke borbe?
Slično je bilo i u Srbiji, početak borbe protiv fašizma raniji je od službenog ulaska komunista u taj rat.
Da je na snazi ostao pakt Hitler Staljin, pitanje je što bi bilo u Jugoslaviji? Bi li vlast u NDH preuzela Komunistička partija , Hitlerova regionalna poslušnica ili netko drugi, no činjenica je da se prema današnjem hrvatskom a ni srpskom školskom programu, grijeh komunista , velik kao Katynska šuma, uopće ne spominje.
Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija organiziraju središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica kraj Siska, a gostima i uzvanicima će se prigodnim govorom obratiti gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen parku Brezovica nazočit će izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tihomira Oreškovića ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, a očekuje se i dolazak izaslanika predsjednice Republike Kolinde Grabar – Kitarović, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
U organizaciji Građanske inicijative, a u suradnji s Gradom Siskom na Šetnici će se održati “Razgovori o antifašizmu” u okviru kojih će biti riječi o razvoju grada Siska u 20. stoljeću, narodnooslobodilačkoj borbi, Prvom partizanskom odredu, Antifašističkom frontu žena i značenju antifašizma danas. Predviđena je i promocija časopisa Mreže antifašistkinja Zagreba i predstavljanje organizacije, Filmska večer na otvorenom i projekcija filma “Akcija stadion” Dušana Vukotića.
U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe, brojna izaslanstva odala su u utorak počast i položila cvijeće i vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj – Na Zidu boli, kod Grobnice narodnih heroja i Središnjeg križa,a među njima i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom, Grada Zagreba (dogradonačelnica Vesna Kusin) i stranke Naprijed Hrvatska predvođena predsjednikom Ivom Josipovićem.
Polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Lovrinac i u Splitu je u utorak obilježen Dan antifašističke borbe. U Šibeniku je povodom Dana antifašističke borbe u novim prostorima Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika u centru grada predstavljen projekt uređenja Muzeja oslobođenja Dalmacije u II. svjetskom ratu, te knjiga Rimski ugovori.
Predstavnici grada, županije, te udruga antifašista i antifašističkih boraca položili su u utorak cvijeće i zapalili svijeće ispred spomen-kosturnice boraca NOB-a, na groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kod glavnoga križa i spomen-ploče poginulim braniteljima Bošnjacima – muslimanima i na spomeniku zatvaranima, prognanima, mučenima i strijeljanima ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, nakon čega se svečanost održala u Muzeju grada Splita.
Nacistička je Njemačka ujutro 22. lipnja 1941. napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnoooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.