Konstituirajuća sjednica Doma naroda na razini FBiH održana je jučer. U ovom domu Parlamenta koji služi za zaštitu nacionalnih interesa sjedi po 17 Hrvata, Bošnjaka i Srba te sedam predstavnika Ostalih, odnosno, građana koji nacionalno ne pripadaju nekom od tri konstitutivna naroda ili se ne žele izjasniti.
Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.
Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.
U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.
Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće.
Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.
Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.
Kako komentirate to da je sastav doma toliko jaki da u njemu sjede neke od najjačih političkih persona u BiH? , pitali smo Kraljevića.
”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.
”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.
S politologom Kraljevićem razgovarali smo i o tome- je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona?
Kraljević je podsjetio na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.
”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević za naš portal.
Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.
”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista
wpDiscuz