Veleposlanik Rusije u BiH Petar Ivancov ponovio je stav svoje zemlje da ured visokog predstavnika u BiH treba biti zatvoren. Kritizirao je ponašenje nekih stranaih diplomata u BiH, pojasnio zbog čega je Rusija protiv ulaska BiH u NATO, te odgovorio na pitanje bi li Ruska Federacija podržala referendum o odcjepljenju RS, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Gostujući u Dnevniku TV1 Ivancov je komentirajući ulogu OHR-a u BiH. kazao:-Ako pogledamo aktualna zbivanja u BiH, onda ne bih rekao da OHR igra značajnu ulogu u političkim procesima suvremene BiH. Uloga visokog predstavnika i njegova ureda sve je manje vidljiva. Pogledajte recimo situaciju oko Mostara gdje visoki predstavnik pokušava odigrati neku ulogu u tom procesu. Uspjeha, kao što vidite, nema. Ako netko mora riješiti neka za BiH važna pitanja, onda to moraju učiniti domaći političari koji predstavljaju tri državotvorna naroda. Samo uz konsenzus između njih, mogu se naći realna rješenja, izjavio je Veleposlanik Rusije u BiH
Neprihvatljivo ponašanje stranih veleposlanika
Zamoljen da obrazloži svoju izjavu kako se neki strani veleposlanici ponašaju kao mentori u BiH, Ivancov je kazao:
-Da, zaista sam to rekao u jednom od svojih intervjua. Smatram da mi ne trebamo miješati između naroda i vlasti. Mi ne trebamo njima govoriti što i kako moraju raditi. Ne želim uvrijediti nikoga, ali hajmo pogledati sljedeći primjer. Zamislite kad bi veleposlanik BiH u Londonu, izašao u javnost sa izjavom da referendum o članstvu Velike Britanije u EU ne odgovara interesima stanovništva Velike Britanije. Siguran sam da bi sljedećeg dana dobio poziv iz Ministarstva vanjskih poslova i da bi mu bilo rečeno da se ne miješa u unutarnje stvari Velike Britanije. Ne smatram da imam pravo raditi nešto tako, ali ni moje kolege ne bi trebale davati izjave o unutarnjim pitanjima BiH. Političari i zakoniti predstavnici u institucijama moraju sami donositi odgovorne odluke i njih ispunjavati, kazao je Ivancov.
Sberbank i Gasprom posluju u oba entiteta
Upitan ima li Rusija različite interese u RS, u odnosu na F BiH Ivancov je kazao kako Rusija gleda Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i nezavisnu državu i želio razvijati ravnopravne i odnose uz obostranu korist.
-Ne pravimo razliku između dva entiteta. Ipak, naravno da postoje razlike, one su uglavnom povijesne, duhovne i kulturne. No, ako bismo gledali cjelinu, imamo jednake trgovinske odnose i sa Federacijom i s Republikom Srpskom. Podsjećam da naša poduzeća posluju u oba entiteta. Recimo, Sberbanka ima 30 svojih odjelenja u Federaciji i 28 u Republici Srpskoj. U Federaciji uspješno obavlja posao Gazpromnafta, naša energetska kompanija, koja ima u svom vlasništvu lanac od 36 benzinskih crpki. Njihova djelatnost visoko kotira kod potrošača. U Republici Srpskoj također uspešno posluje Zarubežnafta, koja raspolaže rafinerijom Brod, te rafinerijom motornog ulja u Modrići, kao i mrežom benzinskih crpki. Dakle, u ekonomsko-trgovinskim odnosima mi ne pravimo razliku. Što se tiče političke dimenzije, ja sam veleposlanik Rusije u Bosni i Hercegovini, te moji glavni partneri jesu zajedničke institucije na razini BiH. Ali u isto vrijeme razgovaram sa predsjednikom Republike Srpske gospodinom Miloradom Dodikom, predsjednicom Vlade gospođom Željkom Cvijanović, također imam dobre kontakte s predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom, kao i s predsjednikom Vlade Fedaracije gospodinom Fadilom Novalićem, pojasnio je Ivancov.
O referendumima u RS
Na upit zbog čega, kao članica PIC-a Rusija neije osudila referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH u RS Ivancov je podsjetio kako je Rusija jedna od država jamac Daytonskog mirovnog sporazuma, i kako aktivno sudjeluje u radu tog međunarodnog tijela.
-Vi znate, postoje razlike u stavovima i svi sudionici Upravnog odbora imaju svoje interese. Ipak, svi se zalažemo za stabilnu i mirnu Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče Vašeg izravnog pitanja o referendumu o radu Suda i Tužiteljstva BiH, svi mi imamo kritički stav prema radu Suda i Tužiteljstv. Smatramo da oni moraju raditi objektivnije i profesionalnije. A to što nas razlikuje od naših zapadnih partnera jeste to što činimo po tom pitanju. Mi ne smatramo da je dovoljno samo osuditi i staviti točku. Smatramo da je potrebno poduzeti konkretne korake radi poboljšanja aktualne situacije. Ali nažalost, to se nije našlo u Kominikeu i mi smo se razišli po tom pitanju. Nismo mogli podržati tekst u kome bi bila samo osuda referenduma. Smatramo, da ako osuđujemo, onda moramo predložiti konkretne korake kako se situacija može popraviti, a ona može biti ispravljena samo kroz dijalog. Kroz suradnju između vlasti entiteta i institucija BiH, kazao je Ivancov za Tv1
Ivancov nijje, međutim izravno odgovorio na upit bi li Rusija podržala referendum o odcjepljenju RS, ukoliko bi on bio raspisan.
Vi znate, kada smo potpisivali Daytonski mirovni sporazum, mi smo utvrdili da Bosna i Hercegovina jeste nezavisna i suverena i cjelovita država, koja se sastoji od dva entiteta, te u kojoj je osigurana ravnopravnost sva tri državnotvorna naroda. Naravno da svaki od naroda ima svoje interese. Postoji stav Republike Srpske da bi se ona osjećala sigurnije i navodno bi bila bolje ekonomski razvijana ako bi postala samostalna. U isto vrjeme predstavnici hrvatskog naroda ne skrivaju svoju želju da oni dobiju svoje područje na kojem bi mogli djelovati. Bošnjaci sa svoje strane otvoreno kažu da entitetima nema mjesta u suvremenoj državnoj strukturi Bosne i Hercegovine, te da BiH mora biti unitarna, i što više centralizirana država. Dakle, političari uvijek imaju svoje ambicije. Važno je da ove ambicije ne nanose štetu bh. narodima, nego da rade u njihovu korist, kazao je.
“Nato na balkanu ne doprinosi sigurnosti”
Govoreći o stavu Rusije o bh. putu ka NATO-u i o ulasku BiH u EU on je podsjetio kako Rusija nikada nije bili protiv eventualnog članstva Bosne i Hercegovine u EU.
-Upravo suprotno, kad je 2006. godine je bilo postavljeno pitanje o zatvaranju OHR-a, mi kao i drugi članovi Upravnog odbora PIC-a složili smo se da bi Ured visokog predstavnika morao biti transformiraa u Ured visokog predstavnika Europske Unije. Smatramo da EU igra ali i da može igrati u budućnosti još korisniju ulogu u BiH. Ona može biti faktor stabilnosti i mira u zemlji. Osim toga, članstvo u EU podržavaju svi političke snage, sva tri naroda u BiH. Postati član EU – jeste suveren izbor Bosne i Hercegovine i mi to poštujemo. Postoji i drugo pitanje, kao što se to dogodilo u drugom dijelu Evrope – u Ukrajini. Ne može se postavljati ultimatum ”ili – ili”, dakle ili Europska unija ili Rusija. Na sreću, takvo pitanje za BiH ne postoji. Prema tome mi nemamo nikakvih problema s članstvom BiH u EU, ako to bh. narodi žele. NATO – to je druga priča. Ne smatramo da je NATO korisna struktura za osiguranje sigurnosti u Europi. Smatramo da kolektivna sigurnost u Evropi može biti osigurana samo od strane organizacija, u kojim su zastupljene sve države na kontinentu. Proširenje NATO-a uključujući i Balkan, prema našem mišljenju, stvara dodatne podjele i ne doprinosi sigurnosti. Tijekom svog mandata čuo sam više argumenata u korist članstva BiH u NATO. Ipak, prema mom mišljenju, čini mi se da nijedan od njih nije uvjerljiv. NATO je prije svega vojna organizacija i članstvo u njoj podrazumijeva dodatne obveze za članove. Ako Bosna postane član NATO, moguće da ona bude uvučena, recimo, u neki konflikt, koji nema ništa s interesima BiH. A ona će to morati činiti zbog kolektivnih obveza, sadržanih u članku 5 Ugovora o Kolektivnoj sigurnosti Alijanse.
Haški disbalans na štetu Srba
Upitan kako gleda na posljednje presude Haškog tribunala, osuđujuću presudu Radovanu Karadžiću, i oslobađajuću Vojislavu Šešelju, te je li općenito zadovoljan urađenim poslom ovog tribunala, Ivancov je podsjetio kako je Rusija bila jedan od suosnivača Međunarodnog tribunala pravde za bivšu Jugoslaviju 1993. godine, te naglasio:
– Smatramo da zločini počinjeni tijekom oružanog konflikta, kao i zločini protiv čovječnosti, ratni zločini moraju biti kažnjeni. Zbog toga smo podržali osnivanje ovog tribunala.Sada smatramo da neka rješenja Međunarodnog tribunala nisu dovoljno objektivna. Primjećujemo disbalans u njegovom radu. Evo pogledajte, dominantna većina krivičnih predmeta koji su bili procesuirani ili su sada procesi u tijeku, vode se protiv Srba. Da, naravno, Srbi su pravili ratne zločine, ali ratne zločine su pravili i predstavnici drugih naroda, kao što su Hrvati, Bošnjaci, kosovski Albanci. Ipak, količina kaznenih postupka koji se vode protiv predstavnika Srba ne može biti neuporedivo veća od količine postupaka koji se vode protiv predstavnika drugih naroda, kazao je Ivancov za Tv 1./HMS/
wpDiscuz