Tvrtka Valicon provela je regionalno istraživanje javnog mnijenja po pitanju pandemije korona virusa i otkrila, između ostalog, u kojoj državi vlada najveća zabrinutost, čega se građani najviše pribojavaju te gdje preventivne mjere vladajućih institucija nailaze na najveću podršku od strane građana.
Istraživanje je provedeno putem Valicon online panela u Bosni u Hercegovinii, Hrvatskoj, Sloveniji te Srbiji na reprezentativnim uzorcima online populacije.
Prethodni mjeseci u Europi i svijetu su obilježeni pandemijom korona virusa. Zemlje regije, kao i većina europskih zemalja, su pogođene ovim virusom. U ovoj situaciji, koja je nova i nepoznata, građani su u strahu te čine sve kako bi se najadekvatnije prilagodili. Vladajuće institucije zemalja regije različitim preventivnim mjerama i različitim tempom uvođenja nastoje spriječiti dodatno širenje virusa.
Valicon, regionalna tvrtka koja se bavi savjetovanjem i istraživanjem tržišta, željela je ispitati stvaran utjecaj ove situacije na građane Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije te Srbije te uvidjeti eventualne razlike među državama. Stoga je krajem ožujka provedena online anketa na reprezentativnim uzorcima online populacije zemalja regije, veličina uzorka n=500-800 po državi.
U Srbiji vlada najveća zabrinutost, u Sloveniji najmanje zabrinuti
Kada je u pitanju opća zabrinutost o trenutnoj situaciji građani Srbije pokazuju najveću zabrinutost gdje se 90% njih osjeća tako – od toga je 55% donekle zabrinuto, a svaki treći (36%) građanin Srbije je jako zabrinut za trenutnu situaciju. S druge strane zabrinutost među građanima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije jest visoka, ali ipak u značajno manjoj mjeri u odnosu na Srbiju. Pa tako, gotovo dvije trećine građana BiH, Hrvatske i Slovenije je umjereno zabrinuto dok je svaki četvrti građanin jako zabrinut. Također, 15% građana Slovenije ne osjeća zabrinutost što je najveći postotak među navedenim zemljama.
Strah za vlastitu obitelj, bez obzira na zemlju, je briga koja trenutno najviše zaokuplja pažnju građana regije. Pa tako, čak 87% građana Srbije strahuje da bi se netko od njihovih najbližih mogao zaraziti korona virusom, dok je taj postotak nešto manji u Hrvatskoj (84%), Bosni i Hercegovini (82%) te Sloveniji (74%). Zabrinutost za vremensko trajanje pandemije je također jako zastupljena te ona najviše pogađa građane Slovenije (54%).
Briga za ekonomiju i ekonomske posljedice pandemije korona virusa je prisutna gdje polovica ili gotovo polovica građana Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine razmišlja intezivno o ovoj temi. U Srbiji je taj postotak najmanji (30%) te svaki treći pojedinac u Srbiji razmišlja o posljedicama na ekonomiju koje će uslijediti.
Briga za vlastito zdravlje je najprisutnija u Srbiji, a najmanje u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju opća zabrinutost postotci se ne razlikuju značajno po zemljama te svaki treći građanin u regiji osjeća opću zabrinutost po pitanju trenutne situacije.
Briga i strah za vlastiti posao trenutno nije u fokusu građana regije, ali za očekivati je da će se taj postotak povećavati kako pandemija sve više bude utjecala na samu ekonomiju zemalja regije.
Mjere nadležnih institucija uglavnom primjerene situaciji
Uslijed pandemije korona virusa zemlje regije su poduzele različite mjere za kontrolu širenja. Pa tako je u Sloveniji prisutna zabrana javnog okupljanja te su zatvorene škole i vrtići i obustavljen je gradski promet. Poput Slovenije, Bosna i Hercegovina je uvela slične mjere te je dodatno uveden i policijski sat. Hrvatska još uvijek nije uvela policijski sat kao mjeru prevencije širenja virusa dok je Srbija “najekstremnija” po pitanju mjera prevencije gdje se čak razmatra i cjelodnevna zabrana kretanja za sve građane Srbije bez obzira na dobne skupine.
Kada je u pitanju javno mnijenje zemalja regije, većina građana smatra da su mjere nadležnih institucija poduzete za kontrolu širenja virusa primjerene situaciji. Ipak, kada se usporede rezultati među državama, jasno je da građani Slovenije u najvećoj mjeri smatraju da su te mjere preblage (39%) dok s druge strane značajan procenat građana Srbije smatra da su te mjere prestroge (15%).
Slična je situacija i s mjerama nadležnih institucija u svezi sa sprječavanjem ekonomskih posljedica na stanovništvo i gospodarstvo. U Hrvatskoj nailazimo na najveću podršku mjerama svoje vlade gdje 61% građana smatra da su te mjere odgovarajuće, dok najmanju podršku ima vlada u BiH, gdje tek 41% građana smatra da su donesene mjere odgovarajuće, a 12% građana smatra da su te mjere neprimjerene. Vlade u Ljubljani i Beogradu imaju sličan postotak onih koji smatraju da su mjere primjerene – nešto više od 50%.
Hrvati najoptimističniji po pitanju trenutne situacije, bh građani najmanje optimistični
U pogledu trenutne situacije po pitanju daljeg širenja korona virusa građani zemalja regije su podijeljenog mišljenja. Pa tako, građani Hrvatske pokazuju najveću dozu optimizma gdje dvije trećine smatra da situacija ide ka boljem. U Sloveniji je nešto veći postotak optimizma gdje 56% građana Slovenije vjeruje da se situacija poboljšava dok ostatak (44%) smatra suprotno. S druge strane, podjednak postotak građana Srbije vjeruje da trenutna situacija ide ka boljem, ali i da će se dodatno pogoršati.
Za razliku od svojih susjeda, građani Bosne i Hercegovine su najmanje optimistični u pogledu razvijanja trenutne situacije. Pa tako 43% njih smatra da trenutna situacija ide na bolje dok ipak većina (57%) nije optimistična i vjeruje da će se trenutna situacija dodatno pogoršati.
Ipak, kada je u pitanju vremensko trajanje trenutne situacije, građani Slovenije su ti koji imaju optimistične poglede i smatraju da će trenutna situacija u prosjeku trajati još 2 mjeseca (do kraja svibnja). Susjedna Hrvatska, ali i BiH i Srbija procjenjuju nešto duže trajanje trenutne situacije – približno tri mjeseca (do kraja lipnja).
—————————–
Metodološki podaci
Istraživanje je provedenu u okviru Valicon online panela jaZnam.ba, jazVem.si, jaZnam.hr te jaZnam.rs. Rezultati su reprezentativni za internet populaciju od 18 do 65 godina, prema dobi, spolu, starosti, obrazovanju i regiji s obzirom na tip naselja.
Vrijeme anketiranja:
26.- 30.3. 2020. n=500-850 ispitanika po državi
(Izvor: Valicon.net)
wpDiscuz
