Ured za Hrvate izvan Hrvatske raspolagat će s oko 100 milijuna kuna (oko 25 milijuna maraka) na godišnjoj razini koji će se raspoređivati za projekte vezane uz obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo. Razni vidovi pomoći koji su do sada dolazili iz Hrvatske u BiH išli su za folklor, kulturno-umjetnička društva i sl., što više neće biti slučaj. Isto tako, novina će biti i stroga kontrola utroška sredstava, odnosno jedan dio Ureda vodit će računa o tome je li novac utrošen namjenski, što do sada nije bio slučaj, piše Dnevni list. Izvor blizak Hrvatskom saboru i Vladi, kazao je mostarskom listu kako veliki dio sredstava bit će ulagan u BiH, i to u projekte koji će osigurati opstojnost Hrvata u BiH.
– Prioriteti ulaganja u BiH bit će u gospodarstvo, i to u gospodarske zone te mala i srednja poduzeća, što će jamčiti opstanak Hrvata u BiH, naveo je neimenovani sugovornik Dnevnog lista.
Naime, sam Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske, koji je i definirano osnivanje ureda, po prvi put će koordinirati aktivnosti koje se financiraju iz hrvatskog proračuna, a koje su do sada provodila raznorazna ministarstva, uredi, tijela Vlade, i sl. Prema tome, sve će biti koncentrirano na jednom mjestu, tako da više neće biti da jedni rade po svom planu, drugi po svom. Osim toga, jedna od novina jest i tzv. welcome desk, koji će biti prvi kontakt za Hrvate iz iseljeništva koji dolaze u Hrvatsku, gdje će djelatnici saslušati njihove probleme te ih uputiti na mjerodavne institucije.
– Ured je ustanovljen pri Vladi RH, njime upravlja predstojnica Darija Krstičević, a izuzetno sam zadovoljan što je razina dignuta na mjesto zamjenika ministra. Ured je ustrojen formalno-pravno, a u tijeku je izrada i donošenje podzakonskih akata, pravilnik, sistematizacija te opremanje ureda za djelatnike. Najvjerojatnije će ured biti smješten u zgradi Ministarstva za pitanja branitelja u Zagrebu. Prema tome, on još uvijek nije zaživio u punoj mjeri, ali to očekujemo vrlo brzo, kazao je sugovornik Dnevnog lista. Također, dosadašnja služba za Hrvate u inozemstvu, koja je djelovala u sklopu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, stopit će se s novoformiranim uredom.
Podsjetimo, na jednom od posljednjih zasjedanja prošlog saziva Hrvatskog sabora jednoglasno je izglasan Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske, koji je jasno definirao tri kategorije – Hrvati u BiH, hrvatske manjine u susjednim državama te iseljeništvo i dijaspora. Na taj način Hrvatska je po prvi put pokazala kako ipak brine za Hrvate izvan domovine. Međutim, dolaskom na vlast Kukuriku koalicije došle su izmjene i dopune Zakona u upravi, u kojima nije bilo Ureda o Hrvatima izvan Hrvatske. Na to su reagirali saborski zastupnici iz dijaspore, što je hrvatski premijer Zoran Milanović uvažio te dao riječ da će ured biti ustrojen. Milanović je svoju riječ i održao te je ured formiran, a iako još uvijek nije u potpunosti zaživio, određene stvari su pomaknute s mrtve točke. Isto tako, izuzetno je važna stvar kako Hrvati iz BiH, ali i cjelokupno iseljeništvo, u Hrvatskoj više nisu moneta za potkusurivanje, nego im se šalje jasna poruka da nisu zaboravljeni i da će Hrvatska brinuti o njima. S obzirom na to, u Hrvatskoj se već razmišlja da Ured za Hrvate izvan Hrvatske u dogledno vrijeme preraste u ministarstvo.