Četvrtak, 18 srpnja, 2024

Imaju li Srbi, Bošnjaci i Hrvati pravo na svoje interese u BiH ili je samo važan interes SAD-a?

Must Read

Predsjednik RS Milorad Dodik osvrnuo se na izjavu veleposlanika SAD u BiH Michaela Murphyja, koji je mirno razdruživanje Republike Srpske okarakterizirao kao prijetnju interesima SAD-a. Dodik se pita: “Imaju li Srbi, Bošnjaci i Hrvati pravo na neki svoj interes u BiH ili je samo važan interes SAD-a, a sva tri naroda treba da služe tom interesu? Imaju li pravo Srbi, Bošnjaci i Hrvati sami da se dogovore? Kako se dogovorimo, tako će nama biti. Ili treba da budemo pokusni kunići u nečijem eksperimentu.”

Ova izjava otvara mnoga pitanja o stvarnoj prirodi političke autonomije i suvereniteta malih zemalja u današnjem svijetu. Što je zapravo posao bavljenja politikom u malim zemljama kada se političari odmah susreću s prijetnjama i pritiscima od strane velikih sila poput SAD-a?

Na papiru, suverenitet i pravo na samoodređenje su temeljna načela međunarodnog prava. No, u praksi, male zemlje često nemaju luksuz djelovati u potpunosti neovisno. Njihove političke odluke često su oblikovane, ako ne i izravno diktirane, interesima moćnijih država. Kada se političari u malim zemljama suoče s pitanjem koje nije u skladu s interesima globalnih sila, brzo postaje jasno koliko je njihova stvarna moć ograničena.

Interes SAD-a u BiH nije jedinstven slučaj. Povijest je puna primjera gdje su velike sile intervenirale u političke procese manjih zemalja. U mnogim slučajevima, ove intervencije su opravdavane stabilnošću, sigurnošću ili promoviranjem demokracije. No, često se postavlja pitanje čiji interesi zaista stoje iza tih intervencija. Jesu li oni uistinu u korist lokalnog stanovništva, ili se radi o geopolitičkim ciljevima moćnijih država?

Lokalni političari kao izvođači radova?

Političari malih zemalja često se suočavaju s dilemom: kako balansirati između potreba i želja vlastitog naroda te zahtjeva i pritisaka vanjskih sila? Uloga političara postaje sve sličnija ulozi menadžera, koji moraju zadovoljiti vanjske interese kako bi osigurali unutarnju stabilnost i ekonomske beneficije. No, koliko dugo se može održavati ovaj balans prije nego što lokalno stanovništvo počne osjećati nezadovoljstvo i otuđenje?

 

Dodikova analogija s “pokusnim kunićima” nije daleko od istine. Male zemlje često služe kao poligoni za testiranje politika koje velike sile žele primijeniti. Ovo može uključivati ekonomske reforme, promjene u političkom sustavu ili čak vojnu strategiju. Posljedice ovih eksperimenata rijetko pogađaju one koji ih predlažu; umjesto toga, lokalno stanovništvo snosi teret.

 

Pitanje koje Milorad Dodik postavlja nije samo retoričko. To je pitanje koje zahtijeva ozbiljno razmatranje od strane svih koji se bave politikom u malim zemljama. Jesu li Srbi, Bošnjaci i Hrvati uistinu sposobni sami odlučivati o svojoj sudbini? Ili su osuđeni na to da budu pioniri u velikoj geopolitičkoj igri? Sve dok interesi velikih sila nadmašuju lokalne potrebe, pravi suverenitet ostaje neuhvatljiv cilj. Političari u malim zemljama moraju se navigirati kroz ovo složeno okruženje, balansirajući između unutarnjih želja i vanjskih pritisaka, kako bi osigurali najbolji mogući ishod za svoje narode.

- Advertisement -

18 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

18 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Zašto Zelenski odjednom želi Rusiju na sljedećem ‘mirovnom samitu’?

Razumijevanje političkih odluka kijevskog režima može biti prilično izazovno, djelomično zato što se te odluke zapravo donose u Washingtonu....
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -