Vijest o otvaranju IBM-ova pozivnog centra za podršku u Zagrebu pokrenula je široku raspravu o toj investiciji, najviše oko toga hoće li biti riječ o “Bangladeš” call centru u kojem će raditi srednje obrazovani zaposlenici ili ipak punokrvni IT centar pun visokoobrazovanih inženjera te o tome koje je sve pogodnosti od države ta transnacionalna kompanija dobila da bi investirala u Hrvatsku.
Poslovni direktor IBM-a Hrvatska Damir Zec nije otkrio previše detalja o budućem call centru, osim da će biti zaposleno 500-tinjak ljudi i da će početi raditi 2017. godine pa će za sveobuhvatnu ocjenu te investicije ipak trebati pričekati. No, sudeći prema inozemnim primjerima, neke se pretpostavke ipak mogu izvući.
Razgranato poslovanje
Prije svega, vjerojatnost da će IBM u Zagrebu otvoriti call centar, uvjetno rečeno, najniže razine, sa slabije školovanim kadrom koji bi se javljao na svakojake upite “običnih” korisnika nije baš visoka, između ostalog i zato što je IBM prije dvije i pol godine za 550 milijuna dolara prodao svoj biznis takvih call centara kompaniji Synnex.
IBM je s druge strane zadržao i nastavio otvarati pozivne centre usmjerene svojim većim klijentima, poslovnim korisnicima iz privatnog, ali i javnog sektora, što je u skladu s njihovom tranzicijom iz velikog proizvođača hardvera u kompaniju usmjerenu razvoju softverskih, sigurnosnih, mobilnih, cloud i drugih rješenja. IBM, tvrtka sa 377 tisuća zaposlenika, ima vrlo razgranato poslovanje, pa tako i nekoliko tipova pozivnih centara. Na predstavljanju projekta u Vladi navedeno je da će u Zagrebu biti otvoren Client Innovation Center, pa ako se to i ostvari, bit će to jedan od 30-ak već postojećih širom svijeta.
Zagrebački bi centar vjerojatno bio pod ingerencijom tvrtke IBM Client Innovation Centers Europe, što je podružnica u vlasništvu IBM-a. Prva tri centra iz te sfere otvorena su 2013. u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, a potom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Rumunjskoj… Takvi centri postoje i drugdje po svijetu, od Afrike, preko Azije i Pacifika, do Sjeverne i Južne Amerike.
Dubinska ekspertiza
Kako navode sami za sebe, ti su inovacijski centri kreirani kako bi pružali “vodeću razinu inovativnih tehnoloških usluga i dubinsku tehnološku i industrijsku ekspertizu lokalnim IBM-ovim klijentima u javnom i privatnom sektoru”. Za zaposlenike tih centara IBM pak obećava “atmosferu poduzetnog start-upa, ali s podrškom najveće svjetske kompanije IT savjetodavnih usluga, s dinamičnim radnim okruženjem punim inovacije”.
Nadalje, kada se pogledaju oglasi za poslove koje su dali neki od Client Innovation Centara, vidljivo je da se najviše traže svakojaki developeri – dakle, fakultetski obrazovani IT-jevci – najviše oni specijalizirani za Javu te Microsoft, Oracle, mobilnu sferu, Unix-Windows… Brojni su oglasi i za dizajn menadžere, projektne administratore i slično. Međutim, sudeći prema oglasima na kojima je navedena plaća, riječ je o primanjima koja se kreću oko prosjeka za te države. Primjerice, za poziciju Data Analyst u Leicesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu traži se osoba “s jakim akademskim iskustvom u kvantitativnim predmetima”, uključujući i napredno znanje matematike, te diplomom iz statistike, matematike, inženjerstva, računalnih znanosti (ili odgovarajući stupanj), sa solidnom bazom znanja o modeliranju, statistici i analitici.
Posao na 23 mjeseca
Dodatno, kandidati moraju imati osobnog iskustva s naprednim analitičkim alatima, kao i “dubinsko” znanje naprednih analitičkih metoda kao što su statistika, data mining i strojno učenje. Posao se nudi na 23 mjeseca, a početna plaća bi iznosila između 20.600 i 26.000 funta godišnje neto, ovisno o kvalifikacijama i iskustvu (što bi po sadašnjem tečaju funte zapadalo približno između 15.300 i 19.400 tisuća kuna mjesečno).
Premda je to za hrvatske prilike iznimna plaća, prosječna primanja u Britaniji za stalno zaposlene iznose 26.500 funta godišnje prije oporezivanja, odnosno 21.200 neto. Developerima se pak nude primanja u rasponu od istih 25.700 funta na donjoj granici, ali je zato gornja granica znatno viša – 58.000 – što je već više nego dvostruko više od prosjeka za Ujedinjeno Kraljevstvo, a pozicija Senior UI Engineer/Architect ima određenu plaću od 60 tisuća funta godišnje (ili više za izvanredne kandidate).
Bez poreza na dobit 10 godina očuvaju li radna mjesta 5 godina
Ako IBM za buduću investiciju nije dogovorio nikakve dodatne poticaje i olakšice, nego samo predviđene zakonom, svejedno je riječ o prilično primamljivom paketu. Iako je točan iznos teško izračunati bez više točnih podataka, može se pretpostaviti da, kao velika tvrtka koja će, vjerojatno, uložiti više od tri milijuna eura, IBM-ov call centar neće morati plaćati porez na dobit prvih 10 godina (pod uvjetom da nova radna mjesta očuvaju pet godina).
Sljedeća mjera ima veze sa stopom nezaposlenosti u županiji u kojoj se tvrtka otvara: kako će biti u Zagrebu, za zapošljavanje raznih kategorija nezaposlenih osoba mlađih od 25 godina ili 29 godina dobivat će poticaje od 20 % ili maksimalno 6000 eura te 8 % ili maksimalno 2400 eura za sve ostale zaposlenike. Veliki poduzetnici kao IBM mogu dobiti i poticaje za usavršavanje radnika – do 25 % za posebno usavršavanje i do 60 % za opće. Postoje i Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte, pri čemu se potpora za otvaranje novih radnih mjesta povećava za 50 % ako se zaposli više od 300 ljudi, a za punih 100 % ako se otvori 500 i više novih radnih mjesta.
wpDiscuz