Plenkovićeva usporedba iseljavanja obmanjujuća – stvarnost za Hrvatsku je ozbiljnija
Premijer Andrej Plenković obmanjuje javnost kada tvrdi da je iseljavanje koje Hrvatska proživljava nakon ulaska u Europsku uniju usporedivo s onim u drugim novim članicama EU. Dok je i u drugim zemljama bilo iseljavanja, Hrvatska je u znatno lošijoj poziciji.
Na sjednici Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, Plenković je, odgovarajući na kritike o radu Dubravke Šuice, izjavio kako je iseljavanje Hrvatske prirodan proces, sličan onom kroz koji su prošle i druge zemlje srednje i istočne Europe. Međutim, podaci pokazuju da je Hrvatska pretrpjela najveći pad broja stanovnika u EU od 2013. do 2023. godine, zabilježivši pad od 9,4%.
Hrvatska je druga zemlja po broju građana starosti od 20 do 64 godina koji rade u drugim članicama Europske unije – izvor: Eurostat
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo 389.197 ljudi. Od početka mandata Plenkovićeve vlade 2016. godine, broj iseljenih značajno se povećao, s rekordnih 47.352 ljudi u 2017. godini.
Osim ekonomskih razloga, istraživanja pokazuju kako su glavni motivi iseljavanja nezadovoljstvo radnim uvjetima i percepcija Hrvatske kao zemlje s visokim stupnjem korupcije, što dodatno pogoršava situaciju.
Prema Eurostatu (podaci iz 2021. godine) čak 553 721 Hrvata živi u drugim članicama Unije. Izvor: Eurostat
Prema Eurostatu, Hrvatska je druga zemlja u EU po broju radno sposobnih građana (20-64 godine) koji rade u drugim članicama Unije, s udjelom od 17,6%. Samo Rumunjska ima veći udio.
Iako premijer Plenković uspoređuje hrvatsko iseljavanje s onim u drugim zemljama, stvarnost pokazuje da je iseljavanje iz Hrvatske daleko ozbiljniji problem koji zahtijeva sustavne političke i gospodarske reforme.
Tablica o promjenama broja stanovika koju u svom članku prilažu Akrap i Ivanda
wpDiscuz
