Hrvatska izborna jednica u Bosni i Hercegovini je potrebna iz prostog razloga što Hrvati kao konstitutivan narod moraju imati pravo izabrati svoje političke predstavnike. Tada više neće biti bitno koje je nacionalnosti član Predsjedništva BiH ili zastupnik u bilo kojem parlamentu, jer će biti izabrani od konstitutivnih naroda u BiH.
Zaključak je to okrugloga stola posvećenog analizi Općih izbora i medijskoj prezentaciji njihovih rezultata koji je u Mostaru ogranizirala Fondacija Konrad Adenaur.
Neustavan Izborni zakon
-Izbori su održani po neustavnom Izbornom zakonu. U Preambuli Ustava BiH stoji kako su Hrvati, Srbi i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH. Izborni zakon BiH treba biti u skladu s tom odrednicom. To danas nije slučaj, rekao je uvodničar okrugloga stola Ivan Vukoja, analitičar Instituta za društveno politicka istraživanja (IDPI) iz Mostara.
Pojasnio je kako je u Predsjedništvu BiH posljednjih osam godina jedan član zapravo bivao izabran neustavno. To je posljedica devijacija Izbornoga zakona BiH. Pokušalo se, veli Vukoja, zamagliti ustavnu ulogu Predsjedništva licitirajući terminima pripadnik i predstavnik naroda.
-To je potpuno neprihvatljiva politološka nelogičnost, kazao je komentirajući izbor Željka Komšića dominantno bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva.
Istaknuo je kako je izbor Dragana Čovića za člana Predsjedništva, kao izraz izborne volje bh. Hrvata, relaksirao odnose u zemlji, ali je taj izbor okarakterizirao, između ostaloga, i kao rezultat ”gužve na bošnjačkoj političkoj sceni”. Takva ”slučajnost” legitimnosti predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu i ostalim tijelima vlasti je neprihvatljiva i to je razlog zbog kojeg je hrvatska izborna jedinica bitna za stabilizaciju cijele BiH.
-BiH je heterogeno društvo, složena i višenacionalna država. Nije moguće govoriti o izbornom pobjedniku ili gubitniku, nego uvijek moramo govoriti u pluralu jer je tih pobjednika i gubitnika uvijek više bez obzira što ne postoje formalno tri izborne jedinice. Preambula Ustava i Ustav BiH prepoznaje tri političke zajednice, tri konstitutivna naroda i u skladu s time su trebali biti napravljeni i ostali institucionalni aranžmani.Tako političke zajednice mogu normalno i slobodno birati svoje političke predstavnike, rekao je Vukoja istaknuvši kako će tek tada birači moći svoje predstavnike pozivati na odgovornost za (ne)učinjeno.
Medijske manipulacije
Glavni i odgovorni urednik Hrvatskog medijskog servisa Milan Šutalo se, pak, osvrnuo na medijsku prezentaciju izbornih rezultata.
-Nasumična anketa je prikazana u informativnoj emisiji kao dokaz razočaranosti građana u rezultate izbora. Iz toga se može izvući zaključak kako je riječ ili o masovnoj krađi ili da su umjesto građani BiH na izborima glasovali neki izvanzemaljci. Ni jedno ni drugo nije slučaj, nego su upravo izbori najpreciznija anketa koja postoji, rekao je Šutalo te dodao kako su se rezultati izbora interpretirali i kao povratak u devedesete.
To bi bilo, pojasnio je, kao da komentatori u Njemačkoj nakon pobjede CDU-a kažu da su se vratili u 1945. godinu. Rekao je i kako izlaznost nije katastrofalna, nego u okvirima europskog prosjeka.
-Jednostavna je činjenica da je polovica građana apolitična i da ih izbori uopće ne zanimaju, izjavio je Šutalo.
Profesor sa Sveučilišta u Mostaru, politolog Mile Lasić je rekao kako je pred građanima BiH izbor između konsocijacijkog modela uređenja države i nikakve demokracije. Stoga prepoznaje uspostavu hrvatske izborne jednice kao preduvjet demokratizacije cijele zemlje i stvaranja političkog društva.
Ravnopravni identiteti
-Kad budu ravnopravne izborne jednice, onda će Eskim moći biti politički predstavnik Hrvata. Tada to više neće biti važno, jer će biti izabran od Hrvata. Ako drugi nekom biraju onda tu više nema političkog pluralizma, rekao je Lasić naglasivši kako se Ustav BiH jednostavno mora mijenjati.
Izborna jednica za Hrvate, dodao je, znači stabilizaciju države i cjelokupnog društva. Isto vrijedi i za federalizaciju države.
-Moramo izjednačiti identitete, kazao je Lasić.
Karsten Dümmel, direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH izjavi je kako je Fondacija zajedno s SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, DSS-om i PDP-om potrošila više od pola godine radeći na izradi deklaracije koju su ove stranke potpisale.
Riječ je o Deklaraciji o europskim vrijednostima koja govori o međusobnom poštovanju stranaka, kulturnih razlika, ekonomskoj pomoći i sličnim poljima moguće suradnje između stranaka.
-Pola godine smo zajedno s ovih pet stranaka proveli radeći na deklaraciji i pokušavajući da dobijemo tekst koji će potpisati svih pet stranaka. Ne želimo da to bude samo mrtvo slovo na papiru već da se te europske vrijednosti, na koje su se stranke obavezale da će ih poštovati, primijene u formiranju vlasti u BiH, izjavio je Dümmel.
Dnevnik.ba
wpDiscuz