Hrvati troše kao da sutra ne postoji

Rast plaća je u nekim razdobljima bio manji od rasta cijena, a Hrvatska je prema službenim podacima po tom pitanju relativno dobro prošla. Građani Hrvatske su tijekom osam mjeseci ove godine u trgovinama potrošili nekoliko milijardi eura više nego u prvih osam mjeseci 2019., a broj izdanih računa je svaki mjesec bio veći za nekoliko milijuna. Odlična je to vijest i za državu jer su prihodi proračuna rasli nezapamćenom brzinom.

Svaki mjesec se potroši 810 milijuna eura više nego prije pandemije

Tek u ožujku prošle godine su plaće počele rasti više od cijena na godišnjoj razini, pa se u Hrvatskoj ove godine troše puno veći iznosi nego 2019., a sudeći po broju izdanih računa, puno češće se i kupuje u trgovinama.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića su snažno rasle u Hrvatskoj, što je rezultiralo time da su postale više od prosjeka EU. Godine 2019. bile su 4.5 posto niže od prosjeka, a prošle 1.7 posto više.

Zbog toga su u prvih osam mjeseci ove godine građani Hrvatske prosječno svaki mjesec trošili 810 milijuna eura više u trgovinama na malo, što je u kombinaciji s dobrom turističkom sezonom podiglo potrošnju na rekordne razine.

Doslovno se nijednom u povijesti Hrvatske toliko novca nije trošilo u trgovinama, a prema podacima sustava za fiskalizaciju, ožujak ove godine bio je prvi u kojem se ukupna potrošnja u maloprodaji povećala iznad dvije milijarde eura na mjesec izvan turističke sezone.

Broj mjesečno izdanih računa veći za 8.4 milijuna

Rekordan iznos fiskaliziranih računa ne mora nužno značiti da je stvarna potrošnja porasla, upravo zbog velikog rasta cijena zadnjih godina. Rast cijena nije prestao, samo se smanjio. Primjerice, hrana i bezalkoholna pića su u kolovozu bili 1.7 posto skuplji nego lani.

Zbog toga nije dovoljno promatrati samo ukupan iznos nego i sami broj računa. Sustav fiskalizacije pokazuje da se u prvih osam mjeseci ove godine mjesečno izdavalo u prosjeku 8.4 milijuna računa više nego u istom razdoblju 2019., što je snažan znak da je došlo do rasta realne potrošnje u trgovinama na malo. Rast je vidljiv u svim mjesecima, pa nije rezultat isključivo turizma.

Od rasta cijena i realne potrošnje najviše koristi ima država

Osim trgovačkih lanaca, od veće potrošnje građana Hrvatske najviše koristi ima država. Prihodi od poreza na robu i usluge čine pola proračunskih prihoda Republike Hrvatske, uglavnom zbog PDV-a (39 posto ukupnih prihoda proračuna) i trošarina (10 posto ukupnih prihoda proračuna).

Rast cijena je tako povećao državne prihode od poreza na robu (PDV, trošarine, porez na promet itd.) za više od 3 milijarde eura od 2022. do ove godine (planirani prihodi za cijelu godinu). Rast u odnosu 2019. još je veći, s 9.2 milijarde eura na planiranih 16.12 milijardi ove godine. To je golem rast za tako kratko razdoblje.

Rast plaća je također bio snažan, pa su prihodi državnog proračuna od doprinosa narasli s 3.3 milijarde eura 2019. na planiranih 4.56 milijardi eura ove godine. Rast cijena je pogodovao trgovcima, rast plaća radnicima, a država je imala velike koristi od obojega.

Država toliko digla plaće u javnom sektoru da je prosječna plaća preko noći skočila za 124 eura

Godine inflacije bile su dobre za trgovačke lance. Izuzme li se Konzum Plus, koji je s poslovanjem počeo tek u travnju 2019. zbog krize oko Agrokora, svi veći lanci su ostvarili rast prihoda između 40 i 55 posto. Dobit su prošle godine ostvarili svi veći lanci, od 5.3 milijuna KTC-a do 56.6 milijuna Lidla, pa se nitko od njih ne može žaliti da su im pandemija i visoke cijene ozbiljno poremetile poslovanje.

Ni državi pandemija i rast cijena nisu poremetili proračunske planove. Sasvim suprotno, napravljeno je nekoliko rebalansa proračuna zbog neobično visokih poreznih prihoda. Zapravo se primijetilo da se proračun puni bolje od očekivanog (dominantno zbog PDV-a i doprinosa), pa se podijelilo više novca među ministarstvima.

Vrhunac te prakse bio je snažan rast plaća u javnom sektoru ove godine, toliko velik da je praktički preko noći prosječna plaća u Hrvatskoj narasla za 124 eura.

Situacija je naizgled idilična: trgovci odlično posluju, prihodi državnog proračuna rastu toliko da se moraju raditi novi planovi kako podijeliti novac, građani češće i više kupuju (rast iznosa i broja fiskaliziranih računa).

Troši se i zadužuje kao da sutra ne postoji…

Sve to vidi se na BDP-u, pa Hrvatska od 2021. ima jednu od najvećih stopa rasta u EU. Prema prognozama i ove godine bi trebala biti pri vrhu. A taj rast najviše gura potrošnja, osobna potrošnja stanovništva i potrošnja države (koja proizlazi iz potrošnje stanovništva jer su prihodi najviše od PDV-a).

Takva situacija neće trajati vječno, a pitanje je koliko Hrvatska i njeni građani dobro iskorištavaju “godine obilja”. Umjesto da neplanirane prihode država iskoristi za otplatu javnog duga, ona ih je iskoristila za rast plaća u javnom sektoru. Omjer javnog duga u BDP-u pada, ali isključivo zbog rasta BDP-a, a ne smanjivanja apsolutnog iznosa javnog duga.

…a to je kratkovidno i opasno

Građani se jako zadužuju, a posebno popularni su postali gotovinski krediti. Kućanstva po njima duguju 22 milijarde eura, što je 2 milijarde više nego prošle godine. Hrvatska narodna banka (HNB) je nekoliko puta upozoravala na to da prevelik rast zaduženja kućanstava, posebno zbog gotovinskih nenamjenskih kredita, predstavlja značajan financijski rizik u budućnosti.

Najveći rast je zabilježen u mjesecima nakon povišica u javnom sektoru. “Zaposlenici u javnim službama dobili su veće plaće i u zadnjih nekoliko mjeseci mnogo je njih odlučilo tih 100, 200, 300 eura povišice pretvoriti u 10.000 eura kredita. I to je jako ubrzalo rast kredita”, izjavio je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić nedavno za HRT.

Građani Hrvatske troše kao da ne postoji sutra, a država “dobre godine” ne koristi da bi se pripremila za “loše godine”, nego je viškove podijelila zaposlenima u javnom sektoru. To je kratkovidno i opasno.