Published On: Pet, velj 14th, 2014

Hrvati su spremni na ukidanje županija, ali ne na bilo koji način…

Zahtjevu za ukidanje županija u Federaciji BiH, što je od brojnih nevladinih organizacija, političkih stranaka označeno kao rasadnik golemih troškova, pridružit će se i najjače političke stranke s hrvatskim predznakom, piše današnji Večernji list.

Ukidanje županija kao mjesta u kojem su Hrvati imali kakvu-takvu autonomiju u političkom odlučivanju, bit će pozdravljeno i politički uz sugestije međunarodne zajednice, “pogurano” od hrvatskih stranaka u BiH, samo ako se nađe primjereno zamjensko rješenje.

Kako su županije označene kao generator problema u nizu od pet razina vlasti, koliko ih u BiH postoji, tražit će se stvaranje etničke hrvatske jedinice koja se ne mora zvati “treći entitet”.

U slučaju potpunog gašenja županija, kako je davno izračunao predsjednik federalne Vlade Nermin Nikšić ostalo bi 500 milijuna maraka viška novca koji bi, umjesto na brojnu i inertnu županijsku administraciju, usmjerio u gospodarsku djelatnost, prijeko potrebnu proizvodnju.

S nestankom županija nestalo bi 10 premijera i stotine savjetnika, vozača, tajnica, 95 ministara, 295 zastupnika i 58 izaslanika, koliko ih županije nude u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Ako najjače bošnjačke stranke odbiju hrvatski prijedlog da se ukidanje županija kompenzira davanjem hrvatskog entiteta, ili hrvatske većinske jedinice, i tada će biti ponuđeno zamjensko rješenje koje je opet na tragu proračunskih ušteda na koje se u zadnjih nekoliko mjeseci masovno pozivaju.

Drugo rješenje je okrupnjavanje županija, čime se po automatizmu krešu administrativni troškovi. Umjesto koncepta da se od 10 napravi pet županija, hrvatski predlagatelji idu korak dalje i broj županija reduciraju na svega dvije. U jednoj županiji dominirali bi Bošnjaci, a u drugoj Hrvati, piše Večernjak.

Umjesto 500 milijuna maraka, koliko se prema kalkulaciji federalnog premijera Nermina Nikšića dobiva ukidanjem svih županija, uštedjelo bi se prema prijedlogu oko 300 milijuna maraka na godišnjoj razini, što je u vrijeme opće “besparice” i MMF-ovih skupih kredita respektabilna brojka.

U slučaju da se pod najnovijim pritiskom prosvjednika ne postigne politički sporazum oko dva ponuđena rješenja, postoji i ono treće, a to je ukidanje Federacije BiH i okrupnjivanje županija u kojima će svaki narod imati zajamčena ustavna i politička prava bez mogućnosti bilo kakve segregacije po većinskom nacionalnom ključu.

Tu se prije svega misli na činjenicu da Hrvatima, bošnjački birači ne mogu birati legitimne predstavnike u institucijama vlasti kao što je bio eklatantan slučaj prvo s hrvatskim članom u Predsjedništvu BiH, pa onda s formiranje Vlade Federacije BiH.

Sve opcije u kojima će se politička moć odlučivanja nakon raspada Jugoslavije i rata devedesetih ponovno centralizirati pod egidom građanskog društva, neće biti prihvaćene.

Na takav političko-administrativni ustroj prvo Federacije BiH, a potom države BiH, kritički se osvrnuo prošli tjedan Europski parlament. Upravo je Europski parlament jasno poručio kako je novi put za BiH federalizacija zemlje. To su, po njima, mehanizmi na kojemu počivaju temelji EU-a kao zajednice koja poštuje sva ustavna i politička prava najmanjih i najmalobrojnijih naroda.