Među različitim nacionalnostima gostiju, najviše troše Skandinavci – 109 eura dnevno, Nijemci, Slovenci i Slovaci troše od 65 do 69 eura dnevno, Poljaci troše 64 eura dnevno, a Česi 54 eura dnevno
Tek polovici turista na odmoru u Dalmaciji ništa ne smeta, dok druga polovica gostiju ima primjedbe na turističku uslugu i to ponajviše u sektoru koji nije izravno vezan za turizam.
I dok se gosti zadovoljni smještajem, ugostiteljstvom, gastronomijom i ljubaznošću domaćina te ljepotom prirode i čistoćom mora, najveće kritike upućuju javnoj infrastrukturi i komunalnim djelatnostima u turističkim mjestima čiji turistički promet je očigledno prerastao mogućnosti kvalitetnoga komunalnog funkcioniranja, piše Slobodna Dalmacija.
Gostima smeta nedostatak parkirking mjesta, loš lokalni javni prijevoz, ali i nekvalitetno zbrinjavanje otpada i prevelike gužve na plažama.
To su pokazala istraživanja o zadovoljstvu i potrošnji gostiju “Tomas 2014.” koje je proveo Institut za turizam u srednjoj Dalmaciji.
Istraživanje je tako pokazalo i kako je ta regija dominantno prostor obiteljskog odmora kojih je više od pola (52 posto), a svaki drugi gost srednje Dalmacije dolazi tu na odmor iz kućanstva koje ima manje od dvije tisuće eura mjesečnih primanja. Istodobno je udio visokoobrazovanih gostiju u srednjoj Dalmaciji dosegnuo čak 40 posto svih posjetitelja.
Za putovanje se odlučuju u najvećem broju automobilskim prijevozom (72 posto), ali ih gotovo 20 posto stiže zrakoplovima, što je gotovo dvostruko više aviogostiju nego prije četiri godine u istom istraživanju.
Zanimljivo je da se gosti za dolazak baš u srednju Dalmaciju odlučuju najviše na temelju preporuke nekoga tko je već bio (42 posto), dok su vlastita iskustva za ponovni dolazak presudna za 33 posto gostiju.
Gosti koji posjećuju Splitsko-dalmatinsku županiju troše u prosjeku 4 eura dnevno više od prosjeka turističke potrošnje na razini Hrvatske, odnosno 70 eura dnevno. Time je njihova potrošnja u srednjoj Dalmaciji u protekle četiri godine povećana za 20 eura dnevno.
Polovicu toga iznosa troše na smještaj (35 eura dnevno), dok za hranu i piće dnevno izdvajaju gotovo 15 eura, na kupnju troše nešto više od 9 eura dnevno, dok na sport i zabavu troše tek 1,5 euro dnevno!
Među različitim nacionalnostima gostiju, najviše troše Skandinavci – 109 eura dnevno, Nijemci, Slovenci i Slovaci troše od 65 do 69 eura dnevno, Poljaci troše 64 eura dnevno, a Česi 54 eura dnevno.
Najveća potrošnja po gostu je u hotelima, pa tako srednjodalmatinskim turist koji je smješten u hotelu troši dnevno oko 100 eura, onaj u privatnom smještaju 59 eura, dok najmanje troše gosti kampa – 50 eura dnevno.
Najmanju potrošnju imaju domaći gosti iz Hrvatske koji na odmoru u srednjoj Dalmaciji troše 51 euro dnevno. Zanimljivo je da su u protekle četiri godine gosti te regije značajno povećali izdatke za ugostiteljske usluge (27 posto su veći nego 2010. godine), dok gosti za kupnju troše čak 19 posto više.
Bosanci dolaze radi meraka i ćeifa. To dresirani stranci ne razumiju!
Iako ni u ovom izvještaju Bosanci i Hercegovci nisu spomenuti kao turisti koji masovnije dolaze u Dalmaciju, od ranije se zna da većini mjesta, od Gradaca do Šibenika, turista iz BiH bude između 11 i čak 50%. Načelnik Baške Vode Joško Roščić to je već ranije i osobno potvrdio.
“Ah, moji Bosanci i Hercegovci. Ja uvijek kažem da nema lošega gosta, ali vam iskreno kažem da su naši susjedi Hercegovci, a napose Bosanci, među najboljima. Oni ne dolaze na more zato što im televizija, gazda, obitelj, prijatelji … kažu da je to dobro i zdravo. Oni dolaze radi meraka i ćeifa. To je hedonizam i uživanje koje dresirani zapadnjaci ne razumiju. Istina, Hercegovci su akordaški radnici koji nemaju vremena za sebe.
Pa zato dolaze na more kao vikend-turisti. Dođu ujutro, okupaju se, nešto potroše i navečer kući. Međutim, Bosanci se prepuste odmoru bez ikakve računice. Od ukupnog broja turista Bašku vodu posjeti oko 11 posto s bh. putovnicom. Tu brojku treba udvostručiti, s obzirom na to da većina Hrvata iz BiH dolazi s hrvatskom putovnicom, a mnogi ratni prognanici s norveškom, švedskom, njemačkom “
wpDiscuz