Hrvatsko stanovništvo sve više stari dok je mladih sve manje, ‘stoga je bitno poraditi na populacijskoj politici koju Vlade odgađaju jer su mjere dugoročne i nepopularne’, upozoravaju stučnjaci.
Akademkinja Alica Wertheimer – Baletić kazala je da su hrvatske specifičnosti u Europi te što više od 20 godina imamo prisutnu ukupnu depopulaciju, negativan prirodni prirast (prirodna depopulacija) tj. više umrlih nego rođenih, te negativnu migracijsku bilancu, odnosno višak emigracije nad imigracijom. Nijedna europska zemlja nema takvu situaciju, istaknula je.
‘Demografska determintna radne snage je dobna struktura stanovništva, to je kretanje nataliteta i mortaliteta, imigracije i emigracije, a kombinacije tih faktora u Hrvatskoj su nepovoljne’, rekla je Wertheimer – Baletić.
U dobnoj strukturi stanovništva još od 1971. smanjuje se broj mladog stanovništva, a nakon 1991. Hrvatska ulazi u četvrtu fazu demografskog starenja – opadaju broj mladog stanovništva i radni kontingent stanovništva od 15 do 64 godine i počinje se rapidno povećavati broj starijeg stanovništva.
Prema projekcijama UN-a, do 2050. nas čeka daljnje opadanje mladog stanovništva, starenje radno sposobnog stanovništva, povećanje broja stanovnika u dobi od 45 godine, te produženje životnog vijeka i opadanje nataliteta.
Hrvatska bi morala voditi računa o tome kakva joj je dob stanovništva i odrediti cilj kako će ispraviti neravnotežu. To znači nastojati podizati broj mladih i usporiti starenje, te povećati priljev u radnu snagu koja će plaćati doprinose, istaknula je Wertheimer – Baletić.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić rekao je da će se u Hrvatskoj živjeti sve duže zbog napretka medicine, ali će također raditi sve duže.
‘Za 40-ak godina bit će nas puno manje, ali puno više starije životne dobi. Već sada moramo adresirati mjere i reforme za probleme koje nas čekaju’, naglasio je.
Veličina standardnog radnog kontingenta (20-64 godina) smanjit će se kroz idućih 40 godina, i ako promjene ne napravimo sada nedostajat će nam 370.000 radno sposobnih građana. Moramo početi razmišljati i o migracijskoj politici – morat će biti sustavna, ovo društvo se mora pripremiti da će doći radna snaga iz drugih zemalja.
Potrebne su, naglasio je Mrsić, promjene prakse umirovljenja, u smislu da se rad isplati i olakša dostupnost poslova starijim radnicima, te da se promjene uvjeti i privlačnost rada.
Također, istaknuo je Mrsić, u Hrvatskoj se odlazi u mirovinu ranije – s 33 godine radnog staža, dok je prosječna dob stanovništva niža od prosječne dobi u EU-u. U Hrvatskoj je tek svaka četvrta osoba radno aktivna, dok je to u Europi svaka treća osoba.
Naglasivši da demografija kreira budućnost, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić upozorio je na dramatičnost hrvatske situacije.
Prije 60 godina, rekao je Kusić, bilo je 27 posto djece mlađe od 15 godina, a sedam posto starijih od 65, dok je sada 15 posto djece mlađe od 15 godina a 17 posto starijih od 65 godina.
Imamo inverzivnu piramidu, a računa se da će do 2030. godine svaki četvrti čovjek u Hrvatskoj biti stariji od 65 godina, dodao je. (Hina)
wpDiscuz