Hrvata 12 %, Srba 32 %, dok Bošnjaci čine najmanje polovicu stanovništva BiH

Najmanje polovicu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana, brojke su izvedene iz probnog popisa provedenog u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine, piše današnji Dnevni Avaz.
Iako statističke institucije nisu javno obznanile te podatke, to se tvrdi u analizi podataka s probnog popisa koja je u posjedu „Dnevnog avaza”, a koja je sačinjena na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, statističke institucije Republike Srpske. Neslužbeni dokument navodno je dostavljen samo probranim političkim faktorima iz manjeg entiteta te nekim međunarodnim dužnosnicima.
U ovoj se tajnoj analizi, koja je pod oznakom „samo za internu upotrebu”, zaključuje da će popis stanovništva, planiran za listopad ove godine, pokazati još i veći postotak Bošnjaka, ali da se usvajanjem otvorenog ili poluotvorenog pitanja o nacionalnom izjašnjavanju taj postotak mora smanjiti!
– Važno je imati na umu da navedeni iznosi ne obuhvaćaju dijasporu i veliki dio sezonskih radnika te je moguće očekivati značajne promjene kod Bošnjaka ukoliko bi popis obuhvatio tu populaciju. Tu je moguće očekivati rast od 55 do 56 posto u skladu s procjenama dobivenim od Agencije za identifikacijske dokumente i razmjenu podataka (IDDEEA) – zaključuje se u ovoj analizi.
No, posebno je naglašeno da 80 posto onih koji su se izjasnili kao „ostali” predstavljaju „ispitanici islamske vjere”. Također, u ovom dokumentu navodi se da je probni popis potvrdio očekivano rasipanje odgovora na pitanje o nacionalnoj pripadnosti.
– Rezultati ukazuju na rasipanje u čak šest kategorija, od kojih, očekivano, najveće rasipanje imamo u upotrebi nacionalnog imena „musliman”, korištenog u prethodnim popisima – navodi se u analizi.
Zaključeno je da je, ukoliko bi se rasipanje primijenilo na postojeće stanje, ne uzimajući u obzir dijasporu i radnike na privremenom radu, moguće očekivati pad postotka Bošnjaka u ukupnoj populaciji za pet do sedam posto!
Ova analiza potvrđuje i namjere iz manjeg bh. entiteta da svim silama iskrive stvarnu statističku sliku države. Te namjere vidljive su i u zaključku analize, gdje se kaže da je „u cilju niveliranja postotnog odnosa između Srba i Bošnjaka važno nastaviti na primjeni otvorenog pitanja ili poluotvorenog pitanja, bez čitanja ponuđenih odgovora u samom popisu”.
Također, eksplicitno je potcrtano da „ne treba dopustiti statističko ujedinjavanje pojmova ‘Bošnjak’ i ‘musliman’ u jednu nacionalnu strukturu”.
Međutim, podsjetimo da i Ustav BiH iz ’94. godine jamči da su to pripadnici jednog naroda i da ih tako treba i tretirati.