S obzirom na to da Dodikov SNSD očito neće sudjelovati u ovim pregovorima, za pretpostaviti je da će se između Čovićevog i Izetbegovićevog izaslanstva voditi rasprava oko uspostave vlasti na razini entiteta Federacija BiH, a ne oko zajedničke državne vlasti (Vijeće ministara) u kojoj treba biti i Dodikov SNSD. Od prošlih izbora je prošla godina i nekoliko dana, a političkoj krizi u BiH ne zazire se kraj.
Još u veljači, revoltiran ponovnim nametanjem Komšića u Predsjedništvo i potpunim pokazateljem nefunkcionalnosti trenutnog Izbornog zakona, lider HDZ-a Dragan Čović najavio je kako će HDZ pristati na uspostavu federalne vlade tek kada Izborni zakon bude promijenjen tako da neće biti moguće da većinski bošnjački narod Hrvatima nameće predstavnike u Predsjedništvu i u domovima naroda (koji su ključni za obranu vitalnih nacionalnih interesa).
Izborni zakon pitanje svih pitanja
Takav stav je HDZ, čini se, zadržala cijelo vrijeme iako su neke Čovićeve i izjave drugih istaknutih HDZ-ovaca išle u smjeru popuštanja za ovim zahtjevom, nedavno je i Marinko Čavara (jedan od istaknutijih HDZ-ovaca) ponovio kako HDZ, Hrvatski narodni sabor (HNS) i hrvatski narod ne odustaju od ovih zahtjeva.
Izetbegović je tijekom političke karijere niz puta prekršio neki politički dogovor pa ne bi bilo iznenađujuće da to učini opet, ali ipak, postoje određeni zahtjevi ispod kojih Čović ne bi smio ići kad je u pitanju uspostava vlasti.
Izborni zakon je jedna od stvari koja bi trebala biti definirana prije uspostave vlasti, kao i pitanje statusa grada Mostara koji godinama nema Gradsko vijeće i funkcionira kao grad slučaj.
Osim toga, reforma javnog RTV sustava u koji spadaju državna i entitetske televizije trebala biti na stolu jer je i sama HDZ to nekoliko puta spominjala, a posebna “rak rana” RTV sustava je Federalna televizija (FTV) kojom godinama upravlja Upravni odbor čiji je mandat odavno istekao. Ako Čović uspije Izetbegovića privoljeti da pristane na ključne točke, uspostava vlasti bi imala smisla jer bi neka od ključnih pitanja za Hrvate u BiH bila riješena.
Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić kaže za Direktno kako od pregovora ne očekuje ništa jer smatra da će SDA nastaviti s kršenjem Ustava.
“Od pregovora SDA i HDZ-a BiH ne očekujem ništa jer smatram da će prva stranka kod Bošnjaka svjesno nastaviti kršiti Ustav BiH. Iako je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić poništio dijelove Izbornog zakona BiH i naložio njihovu izmjenu kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje na svim političkim i administrativnim razinama, gotovo sa stopostotnom uvjerenošću kazat ću da od implementacije presude Ljubić nema ništa”, kaže Galić i dodaje da bi pristankom na ovo SDA počinila političko samoubojstvo.
‘Nemoguća država’
“SDA se jednostavno ne želi odreći alata kojima može majorizirati Hrvate u BiH, pa i Srbe i Ostale u Federaciji BiH. Promatrano iz prizme sarajevske političko-medijske čaršije pristanak na poštivanje Ustava BiH za SDA bi značilo političko samoubojstvo. Takvo nešto dovodi do činjenice da je BiH nemoguća država u ovakvim okvirima. Alternativu institucionalnoj ravnopravnosti vidim u nacionalnoj ravnopravnosti na etno-teritorijalnom principu”, kazao je novinar HMS-a.
Galić problematičnim ocjenjuje i Izetbegovićeve najave o slamanju prijedloga koji se tiču ravnopravnosti Hrvata. “S druge strane vrlo je opasna izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji kaže da će, ako HDZ BiH nastavi s inzistiranjem na izmjenama Izbornog zakona, SDA i ostale bošnjačke stranke krenuti u razbijanje tih, kako kaže, blokada. Tu je mislio na izbore 2022. Sama SDA je još jednom potvrdila da joj poštivanje Ustava vlastite države ne znači ništa jer su već najavili da neće podržati HNS-ov prijedlog jer žele implementaciju presuda međunarodnih sudova, dok ih domaći ne zanimaju”, ocijenio je.
Galić je podsjetio i na nakaradnost trenutnog Izbornog zakona. “Podsjećam, zahvaljujući neustavnom i nakaradnom izbornom zakonu BiH Bošnjaci su Hrvatima tri puta izabrali člana Predsjedništva BiH. Također, u ovom sazivu u Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH izabrana su četiri izaslanika voljom Bošnjaka kao i jedan izaslanik u Klub Hrvata Parlamenta BiH. Osim diskriminacije Hrvata u FBiH ovaj Izborni zakon bošnjačkim političkim predstavnicima služi i za majorizaciju Srba i Ostalih u FBiH. Tako su u aktualnom sazivu Doma naroda FBiH dvije trećine srpskih izaslanika te cijeli Klub Ostalih izabrani voljom bošnjačkih birača”, kazao je.
Do pregovora o uspostavi vlasti ostalo je manje od tjedan dana. Europski i drugi međunarodni dužnosnici odavno upozoravaju kako je vrijeme da se vlast uspostavi, a kako će se u ovom slučaju Čović postaviti prema Izetbegoviću, ne znamo, međutim, u slučaju ulaska u vlast mimo rješavanja nekog od ključnih pitanja, cijela priča oko ugroženosti hrvatskog naroda u potpunosti će postati besmislena jer će biti jasno da najjača hrvatska opcija u BiH brine jedino o resorima i foteljama.
To bi jednu stranku odvelo u povijest, kao i priču o ravnopravnosti Hrvata u BiH.
wpDiscuz