Neposredno do mjesta gdje je počeo glasoviti Hercegovački ustanak, na Kulini u Dračevu, kraj Čapljine, obilježena je 138. obljetnica njegovog izbijanja.
Obilježavanje je održano u organizaciji Udruge mladih sela Dračevo ”Hercegovac”.
Na mjestu gdje se ‘Krupa u Neretvu muti’, kako je u povodu izbijanja ustanka pjevao August Šenoa, okupili su se mještani, potomci ustanika, dužnosnici općine Čapljina predvođeni načelnikom dr. Smiljanom Vidićem, i njihovi gosti.
Program obilježavanja počeo je slavljenjem svete mise u čast ustanika u župnoj crkvi. Misno slavlje predvodio je uz poticajnu propovijed o Hercegovačkom ustanku, povjesničar dr. don Milenko Krešić, inače župnik u Trebinju.
Dušan Musa, jedan od izlagača
Sadržaji su potom preselili do par stotina metara udaljene Kuline gdje je 1995. godine u povodu 120. obljetnice od izbijanja ustanka podignuto spomen obilježje.
Na Kulini program je počeo intoniranjem ”Lijepe naše”, a nastavljen stihovima Augusta Šenoe iz pjesme ”Munja od Gabele” koje je kazivala Renata Krvavac.
Potom je Boško Raič, predsjednik Udruge mladih sela Dračevo ”Hercegovac, prisutnima zaželio dobrodošlicu, najavljujući da će istrajati na tradiciji obilježavanja.
O ustanku i zanimljivostima vezanim uz taj povijesni događaj, te Andriji Raiču jednom od vođa ustanka, govorili su Dušan Musa – tajnik Udruge ”Vojvoda don Ivan Musić” iz Ljubuškog i Stanislav Vukorep – istraživač i publicist iz Zavoda za zaštitu kulturne baštine Mostar.
Kao početak ustanka katoličkog življa protiv četverostoljetne Otomanske vlasti uzima se napad na osmanlijsku posadu na mostu preko rijeke Krupe u Dračevu i obližnju đumrukhanu (carinarnicu), 19. lipnja 1875. godine.
Ustanak se potom brzo širio današnjom BiH, pa je tako 8. srpnja započela pobuna pravoslavnog življa, događaj poznat pod nazivom – Nevesinjska puška. U borbe se 1876. uključuju Crna Gora, Srbija, te Rusija koja je s Osmanskim carstvom ušla u rat 1877. godine.
Uglavnom, ustanak je završen Berlinskim kongresom, koji je u stvari bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila – Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske. Pod predsjedanjem Otta von Bismarcka njemačkog kancelara. Kongres koji se održavao u Berlinu, trajao je od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine.
Za ondašnju, kao i današnju BiH, Berlinski kongres je imao veliko značenje, jer je Austro-Ugarskoj prema članku 25. dozvoljeno da ”zaposjedne turske provincije Bosnu i Hercegovinu”.
Inače, na Kongresu se vodila velika borba između Austro-Ugarske i Rusije upravo oko BiH.
Poslije dobivenog mandata od Berlinskog kongresa da Austro-Ugarska može okupirati Bosnu i Hercegovinu, grof Gyula Andrassy, ministar vanjskih poslova, sav uzbuđen, telefonirao je caru u Beč: ”Vrata Istoka stoje otvorena Vašem Veličanstvu”.
Može se reći da su na Berlinskom kongresu utvrđene granice današnje BiH, koje su odlukama AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a potvrđivane.
Proces je krenuo od male bune zbog visokih nameta i daća, a pretvorio se u događaj koji je crtao mape ne samo BiH, nego i niza europskih zemalja.
Bljesak.info
wpDiscuz