U Hrvatskom saboru u tijeku je rasprava o položaju Hrvata u BiH. Božo Ljubić, predsjednik Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavio je zastupnicima sadržaj Deklaracije o položaju Hrvata u BiH. Naglasak je na stalnom derogiranje političkih prava hrvatskog naroda u BiH izmjenama izvornog Daytonskog mirovnog sporazuma, a posebno nakon 2000. godine, nakon čega je uslijedila rasprava, javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa iz Hrvatskog sabora.
12: 20 Božo Ljubić uime predlagača elaborira prijedlog Hrvatskog narodnog sabora (HNS BiH) kojime bi bilo onemogućeno legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Zastupnicima pojašnjava kako HNS-ov prijedlog omogućuje legitimnih predstavnika na svim razinama vlasti, ali bošnjačka strana nikada nije pristala na takav prijedlog, niti je ikada uputila u proceduru bilo kakav prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.
11:55 Zastupnica GLAS-a i HSU-a Vesna Pusić kaže da se ovdje ne radi o Deklaraciji o Hrvatima u BiH nego se radi o Deklaraciji o hrvatskom i bosanskohercegovačkom HDZ-u jer se nigdje ne spominju Hrvati Središnje Bosne, Posavine, pa ni Republike Srpske. Prema njezinom shvaćanju, hrvatsku politiku prema BiH vodi Milorad Dodik i radi se o politici protiv interesa Hrvata u Hrvatskoj. Ona se pita hoće li itko više Hrvatsku uzimati za ozbiljno kada su u pitanju mišljenja o susjednim državama jer i onako Hrvatsku ne pitaju ništa u međunarodnim institucijama osim mišljenja o susjednim državama. Pusić izlaganje završava citirajući Stjepana Kljuića koji je rekao da je Zagreb krvnik Hrvata u BiH, a da ih je Sarajevo samo dokrajčilo, što je potpuno druga tema.
11: 40 Hasanbegović smatra da se izborni zakon u BiH može riješiti na dva načina. Jedan je da se članovi Predsjedništva BiH biraju iz parlamenta, drugi da cijela BiH bude jedna izborna jedinica u kojoj će Hrvati birati hrvatskog, Srbi srpskog, Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o Željku Komšiću, kazao je da je Komšić pobačeni član SDP-a BiH. Nazvao ga je mahalaškim titoističkim prevarantom koji uništava BiH. Hasanbegović je rekao da je upitno pomaže li se Hrvatima u BiH na ispravan način.Navodi da se ovdje ne radi ustavnoj obvezi ili o tomu je li prekršen Daytonsko-pariški sporazum. Hrvatska sudbina će biti povezana s BiH i ostvarenjem njenih autentičnih interesa, sve dok postoji hrvatska država. – rekao je Hasanbegović. Naveo je i prekodrinske srpske politike i kratkovidnost bošnjačke politike. Zaštita Hrvata se ne donosi kojekakvim papirnatim kamilica deklaracija, to se postiže razboritim hrvatskim politikama kojih sada nema. Osiguranje političke i državne ravnopravnosti Hrvata u cijeloj BiH koja radi Hrvatske mora biti stabilna. Od izbornog zakonodavstva, do stvarnog položaja Hrvata.Izvor Hrvatskog drugorazrednog položaja je Dayton, a izborni zakon samo derivat tog problema. – rekao je Hasanbegović i dodao:
Ne može se donijeti nekim kozmetičkim promjenama izbornog zakona. Ono što jest ostvarivo i što je minimum jest korjenita reforma izbornog zakona. Kad je član o izborima za članove predsjedništva titoističkog manipulatora i mahalskog prevaranta Željka Komšića, ta problematika proizlazi iz Daytona. Što god o tomu mislili titoistički antinacionalistički nacionalisti, članove Predsjedništva čine jedan Srbin iz RS-a i po jedan Hrvat i Bošnjak iz Federacije, a u deklaraciji se ne spominje ta vrsta majorizacije. Hrvati i Bošnjaci u RS-u ne mogu birati predstavnika u RS, kao ni Srbi u Federacije. Potrebno je promijeniti izborni zakon tako da Predsjedništvo BiH čine Hrvat, Bošnjak i Srbin. Cijela država bila bi jedna izborna jedinica. Hrvata biraju oni koji se izjasne Hrvatima, srpskog Srbi, bošnjačkog Bošnjaci. – rekao je Hasanbegović o izborima za članove Predsjedništva BiH. Drugi način bi bio da se članovi Predsjedništva BiH biraju iz Parlamenta. – smatra Hasanbegović i podsjeća na Travanjski paket čije su donošenje odbili Silajdžić i Ljubić
11: 25 Božo Petrov iznosi amandmane MOST-a koji žele da se Hrvatima iz BiH omogući dopisno i elektroničko glasovanje kako ne bi bili diskriminirani u ostvarivanju biračkog prava. Također, MOST predlaže formiranje pravnog tima potpore braniteljima HVO-a koji su prema njegovom navođenju diskriminirani jer se pripadnicima HVO-a sudi po strožem zakonu nego li pripadnicima Armije BiH.Amandman ulažu i na, kako kažu, diskriminatoran pravilnik prema kojem Hrvati iz BiH koji studiraju u RH u podređenom položaju u odnosu na Hrvate u RH jer postoje dvije odvojene liste prema kojima su izdvojeni Hrvati iz BiH te nemaju pravo ravnopravnog nadmetanja sa Hrvatima iz Republike Hrvatske.
11: 15 Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik MOST-a Božo Petrov je kazao da će MOST uložiti amandmane na prijedlog Deklaracije kako bi se ona konkretizirala i poslala jasnu političku poruku. Petrov kaže da se bez Hrvata iz Bosne i Hercegovine može navedenu Deklaraciju. očekivati demografski slom Hrvatske. Po Petrovovom shvaćanju izmijenjena verzija Deklaracije donosi samo načelnu podršku jer se od načelne podrške ne može živjeti. Težnja da svi zastupnici prihvate Deklaraciju je pogrešna jer se ona time ogoljuje i samo je topla nota onoga što je predloženo u prvoj verziji. Deklaracija ne treba biti načelna podrška što je bilo zadnjih 20 godina, jer se ovime nastavlja politika Stjepana Mesića. MOST će uložiti amandmane i o tome će ovisiti hoće li oni podržati navedenu deklaraciju. Petrov, među ostalim, navodi da je nužno da MVEP dva puta u godinu dana treba slati izvještaj Vladi RH i Saboru RH o stanju u Bosni i Hercegovini.
11:08 Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović uputio je konkretno pitanje ministrici Pejčinović Burić zašto se nitko iz Vlade RH otvoreno ne zalaže za stvaranje trećeg entiteta kao institucionalnom rješenju hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, na što je ministrica odgovorila da je to stvar dogovora političkih elita u Bosni i Hercegovini.
11:05 SDP-ov Nenad Stazić pitao je ministricu Pejčinović Burić je li donošenje Deklaracije miješanje u unutarnje stvari u BiH jer, smatra Stazić, Hrvatska se otvoreno miješa u stanje u BIH jer se zalaže za izmjenu Ustava BiH. Ministrica je kazala da Republika Hrvatska samo traži poštivanje Daytonskog Ustava.
11:00 Na upit HSS-ova Mladena Mađera hoće li se vlada RH odnositi prema Željku Komšiću kao što se odnose načelnici i premijeri Vlada županija za hrvatskom većinom u BiH koji su ga proglasili personom non grata Pejčinović Burić kaže da je to zapravo pitanje za Predsjednicu RH, ali da ne može odgovoriti što će se u budućnosti događati.
10:55 Zastupnik SDP-a Joško Klisović decidirano je upitao ministrice Pejčinović Burić priznaje li Vlada RH legalnost Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na što mu je ministrica odgovorila da ne spori legalnost izbora, ali da je u pitanju problem legitimiteta kojega Željko Komšić nema.
10:45 Ministrica vanjskih i europskih polova RH Marija Pejčinović Burić iznosi stav Vlade RH po pitanju Deklaracije. Pejčinović Burić ističe podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine s trima ravnopravnim narodima. Posljednjih nekoliko mjeseci se intenzivirao euroatlantski put Bosne i Hercegovine gdje je BiH ponuđeno potpisivanje aplikacije za pristup NATO savezu. Pobrojani su svi projekti Vlade RH kojima se dala potpora Hrvatima u BiH; Sveučilištu u Mostaru, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i drugi projekti od vitalnog interesa. Pejčinović Burić naglašava da će Republika Hrvatska u svojim vanjsko-političkim djelovanjima nastaviti govoriti o položaju Hrvatskog naroda u BiH kako bi se kontinuirano radilo na ostanku i opstanku hrvatskog naroda u BiH.
10: 35 Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić prozvao je saborsku oporbu da u ovako bitnom pitanju koje traži konsenzus svih zastupnika u Saboru traži priliku za obračun s vladajućom većinom što svakako nije u duhu koju bi jednoglasno usvajanje ovakve deklaracije trebalo donijeti
10:30 Miro Bulj, zastupnik MOSTA upitao je koji je razlog da nisu uvrštene mjere iz zahtjeva hrvatskih studenata iz BiH čije je zahtjeve potpisao sam Ljubić. On navodi da i sada stoji iza svih tih zahtjeva. Ovaj se dokument mora čitati u Berlinu Washingtonu i Moskvi a ne da nešto iskažemo i pobjegnemo
10: 25 Zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier i bivši europarlamentarac ističe da su svi oni koji se zalažu za centralizam i unitarizam u Bosni i Hercegovini snažno protiv ovakve Deklaracije, a Ljubić ističe da je zahvalan svim eurozastupnicima koji su pridonijeli donošenju rezolucije Europskog parlamenta o stanju u BiH iz 2014. Također Ljubić ističe da je cilj Deklaracije poruka onim mislećim Bošnjacima koji su protiv izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva poput Nedžada Latića ili Šaćira Filandre dekana fakulteta političkih nauka u Sarajevu
10: 10 Zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier i bivši europarlamentarac ističe da su svi oni koji se zalažu za centralizam i unitarizam u Bosni i Hercegovini snažno protiv ovakve Deklaracije, a Ljubić ističe da je zahvalan svim eurozastupnicima koji su pridonijeli donošenju rezolucije Europskog parlamenta o stanju u BiH iz 2014. Također Ljubić ističe da je cilj Deklaracije poruka onim mislećim Bošnjacima koji su protiv izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva poput Nedžada Latića ili Šaćira Filandre dekana fakulteta političkih nauka u Sarajevu/HMS/
wpDiscuz