Četvrtak, 13 lipnja, 2024

GLASANJE ĆE IZNENADITI SPONZORE REZOLUCIJE Intervju Marko Đurić: Sarajevo nije odavanje pošte žrtvama, već politička osveta

Must Read

DA ćemo postati robovi Kine govore oni koji žarko žele da budemo nečiji robovi. To je plod rajevog mentaliteta koji polazi od pretpostavke da Srbija uvijek mora, slikovito rečeno, stati na stranu imperija. To je potpuno pogrešna dijagnoza suvremenog položaja i uloge Srbije u međunarodnim odnosima. Srbija je neovisna država koja vodi pragmatičnu i predvidivu vanjsku politiku, temeljenu na vlastitim političkim i gospodarskim interesima. Tako je u intervjuu za “Novosti” novi ministar vanjskih poslova u Vladi Srbije Marko Đurić odgovorio na pitanje što Srbiji konkretno donosi potpisivanje sporazuma o zajedničkoj budućnosti s Kinom i je li uloga Politički zaštitnik Pekinga ima svoju cijenu, kako kritičari vlade vole isticati.

GLASANJE ĆE IZNENADITI SPONZORE REZOLUCIJE Intervju Marko Đurić: Sarajevo nije odavanje pošte žrtvama, već politička osvetaFotografija Privatna arhiva

– Najviša razina strateškog partnerstva s Kinom nedvojbeno je u interesu Srbije, a mnogi kritičari našeg prijateljstva s “zmajem od Istoka” zapravo govore iz zavisti, jer bi i sami htjeli imati nekakav privilegiran odnos s svjetske sile kao što je Narodna Republika Kina.

Koliko Kina može biti veći zaštitnik Srbije u UN-u nego do sada? A koliko je to svrsishodno u slučaju Kima, ako je ta tema, voljom vlasti DS-a, izmještena iz svjetske kuće i prepuštena EU?

– Kina poštuje spremnost Srbije da brani međunarodno pravo i multilateralni poredak u svijetu jače nego što bi se moglo očekivati ​​od zemlje naše veličine. Spomenuta zajednica za zajedničku budućnost počiva upravo na tim vrijednostima i premisi da su mir i zajednički razvoj mogući u eri nove multipolarnosti. Ujedinjeni narodi su najutjecajnija univerzalna međunarodna organizacija i mjesto gdje će Kina prirodno promovirati takvu viziju budućnosti svijeta. Siguran sam da je velika većina zemalja zainteresirana za stabilizaciju međunarodnih odnosa i povratak u mirno i stabilno razdoblje suradnje i zajedničkog napretka. Dakle, kineska podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije nije samo usluga prijatelju, već je dio mnogo šire slike i prije svega principijelna stvar. Istina je da se dijalog Beograda i Prištine vodi uz posredovanje EU i mi ćemo u njemu nastaviti sudjelovati u najboljim i najiskrenijim namjerama, ali to nije dijalog o statusu, jer se o njemu odlučuje samo u jednom bilo da je nešto privremeno, entitetsko ili separatističko kretanje država, naime Ujedinjeni narodi.

Kako ste doživjeli napade zapadne javnosti tijekom posjeta Xiju? Vaš česti sugovornik u SAD-u Gabriel Escobar ocijenio je da dolazak kineskog čelnika “povećava tenzije između Srbije i zapadne zajednice”… Dobivamo li nakon Rusije kineski “maligni” utjecaj?

– U međunarodnoj javnoj komunikaciji, budući da se nalazimo u razdoblju svojevrsne geopolitičke nestabilnosti, ponekad dolazi do povišenog emotivnog tona, međutim, kao što sam već rekao, Srbija vodi predvidivu i transparentnu vanjsku politiku i uvijek će biti spremna da služite prijateljima i partnerima diljem svijeta detaljnije objasnite svoje odluke. Nitko nema pravo uskratiti Srbiji mogućnost ostvarivanja svojih interesa i tražiti od nas da samovoljno ograničavamo vlastite šanse za razvoj i napredak. Osobitosti naše vanjske politike kada je u pitanju Kina ne vidimo kao antagoniziranje bilo koga ili opredjeljenje, već su one odraz odgovorne i miroljubive politike neovisne države, a vjerujemo da to neće biti samo nama, nego i nama. ali i naši međunarodni partneri. Naravno, nastavit ćemo unaprjeđivati ​​bilateralne odnose sa SAD-om jer jedno ne isključuje drugo.

Te tenzije između nas i Zapada posebno je podigla rezolucija o Srebrenici. Je li naš krajnji cilj na East Riveru da suzdržani i protivnici budu veći od onih koji su za. Vidite li to kao moralnu pobjedu Srbije?

– Srbija na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem ulaže ogromne napore da naš narod u nekim budućim udžbenicima povijesti ne bude stigmatiziran kao genocidan jer to jednostavno ne zaslužuje. Istovremeno, naš otpor donošenju takve političke rezolucije motiviran je i brigom za stabilnost i mir u regiji, jer Srbija se može razvijati samo u stabilnom okruženju. Jasno je da jedna rezolucija koja stvara hijerarhiju među žrtvama građanskog rata u Bosni i Hercegovini ne doprinosi ni pomirenju ni stabilnosti u regiji. Brojni su argumenti protiv ovakvog neodgovornog odnosa prema ljudskom stradanju u ratnom sukobu, prvenstveno zato što je jasno da iza toga ne stoje nikakvi iskreni i plemeniti motivi, a to je mnogima očito. Iz političkih krugova u Sarajevu već nam prijete nekakvim novim tužbama, a to samo potvrđuje da njima nije u interesu ni pomirenje, ni postizanje dogovora oko nečega, niti odavanje pošte žrtvama i suosjećanje, već politička osveta, i to iz najprizemnijih etnonacionalističkih razloga . Imamo neke projekcije kako bi moglo izgledati glasovanje pred Glavnom skupštinom i sigurno je da neće biti ni blizu onome čemu su se predlagači rezolucije nadali.

U Washingtonu su se otvorila mnoga vrata 

Vaš prethodnik Dačić često je govorio da kada je Srbija u nevolji zna da će mu se na telefon sigurno javiti samo Lavrov. Imate li “drugu liniju” u Washingtonu, s obzirom da ste tijekom veleposlaništva izgradili brojne kontakte?

– Srbija već godinama vodi dosljednu viševektorsku vanjsku politiku i zahvaljujući tome danas nas žele čuti i saslušati u svim važnim centrima odlučivanja u svijetu. Mnogo smo radili na izgradnji političkog i diplomatskog kredibiliteta i nitko više ne može reći da je Srbija neiskren ili nepredvidiv partner. U Washingtonu u prošlosti nismo uvijek imali adrese na koje smo se mogli obratiti, ponekad je to bila posljedica objektivnih okolnosti, ali ponekad je krivac, moram priznati, bila naša pasivnost. ako išta sasvim pouzdano mogu reći o vlastitom angažmanu na tom polju u posljednjih nekoliko godina, to je da u vrijeme dok sam bio veleposlanik u SAD-u nismo bili pasivni i da smo otvorili mnoga vrata koja su nam do jučer uglavnom bila zatvorena. . 

Kako se bliži dan glasanja, pojavljuju se suštinski razlozi za pojavu ovog dokumenta: ukidanje Republike Srpske, pa čak i etiketiranje SPC kao zločinačke organizacije. Hoće li finale tog bizarnog procesa biti razgradnja RS-a, revizija tužbe BiH prema našoj zemlji, ali i zahtjev za ratnu odštetu?

– Maloprije sam shvatio da dio političke elite u Sarajevu nema humane, nego osvetničke motive. Samo pokretanje takvog procesa bespotrebno je udaljilo narode u Bosni i Hercegovini i skrenulo ih s puta suradnje i pomirenja. Srbija će, kao jamac Daytonskog sporazuma, nastaviti poštivati ​​teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i inzistirati na daytonskoj arhitekturi te zemlje, a to podrazumijeva i podršku opstanku srpskog entiteta. Dakle, Republika Srpska ima našu podršku, ne samo zato što je to pitanje nacionalne solidarnosti, već i zato što je to naša međunarodna obaveza. Crni scenariji koje spominjete su mogući, ali će naš državni vrh i naša diplomacija sigurno raditi na tome da se oni ne ostvare.

Ako Dodik, kako najavljuje, krene u proces otcjepljenja Bosne i Hercegovine, hoće li Beograd podržati taj proces, jer to ne bi bio hir nego prisilna obrana “Daytona” i srpskog naroda?

– Ponavljam, Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, poštuje teritorijalni integritet i dejtonsku arhitekturu Bosne i Hercegovine.

Budući da je aneks Ohridskog sporazuma i službeno postao dio poglavlja 35, mogu li se naši daljnji pregovori s EU smatrati dobrovoljnim brisanjem vlastitih crvenih linija i pristankom na tzv. Kosovo postaje članica UN-a?

– Srbija je jasno rekla koje su njene crvene linije. O tim pozicijama crno na bijelo obaviješteni su naši europski partneri. Po ko zna koji put iznosim ono što je čvrst i jasan stav naše države i Vlade: Srbija ne pristaje na članstvo Prištine u Ujedinjenim narodima. Točka. Nećemo postati punopravni član EU ni sutra ni sljedeće godine, prvenstveno zbog unutarnjih problema EU. Tko zna što će pisati u 35. poglavlju onog trenutka kada naša recepcija postane vrlo aktualna tema.

Trebamo li ozbiljnije razmišljati o BRICS-u kao alternativi, ako naš put u EU službeno zaustavi ultimatum: nema članstva dok ne priznate Kosovo? Uostalom, predsjednik Vučić već je dobio poziv za veliku konferenciju ove organizacije koja će se održati u Rusiji…

– Srbija, kako stoji u programskim opredjeljenjima nove vlade, kao svoj prioritet vidi punopravno članstvo u EU. Nadam se da ne moram elaborirati političku i ekonomsku logiku iza takve odluke. BRICS će nedvojbeno biti sve važniji geopolitički i gospodarski čimbenik i tu činjenicu nemamo namjeru ignorirati. Stoga ćemo odnose i suradnju sa zemljama koje pripadaju toj skupini nastojati graditi u vlastitom interesu, ne dovodeći u pitanje naše strateško opredjeljenje prema EU. Partnerstva koja Srbija gradi sa mnogim zemljama van Evrope će u jednom trenutku biti baština za dobrobit cele Evrope, a to će mnogi u EU vrlo brzo shvatiti i, verujte mi, biće nam zahvalni na da.

- Advertisement -

4 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

4 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

HERA: Skandalozno je da nitko iz HERE nije pozvan na Svesrpski Sabor. Jesmo li mi manje Srbi ako smo Hrvati?

HERA osuđuje separatizam povijesnih Dušanovih i Tomislavovih zemalja od matice. Odjeljivanje Vojvodstva Nemanjića, od HerceStjepanove zadužbine od  Zavjetne zemlje...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -