”BiH je na neki način dobitnik predsjedničkih izbora u Hrvatskoj”, napisao je Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant u kolumni na portalu Al Jazeerae.
”Obrazac, prema kojem je ‘Mostar’ uvijek glasovao tako da otežava poziciju ‘Sarajeva’, čini se da je prevladan, jer kandidatkinja koja je izabrana za predsjednicu Republike Hrvatske i zaslugom glasova iz Mostara, po svemu sudeći Hercegovinu snažno politički gura prema Sarajevu”, napisao je Gjenero ističući kako je, prema tome, BiH pobjednik izbora u Hrvatskoj.
BiH utjecala na izbor
BiH je, navodi Gjenero, bitno utjecala na ishod predsjedničkih izbora te je bila i tema izbornih debata, a ujedno i jedna od rijetkih tema koja je, kako smatra, donijela ugodno iznenađenje.
”Naime, pokazalo se da su sva četiri predsjednička kandidata o tome kako se Hrvatska mora odnositi prema BiH mislila prilično slično, da su se svi suglasili kako Hrvatska ne smije nametati nikakva konstitucionalna rješenja u toj zemlji, niti BiH kao cjelini, niti Hrvatima u BiH”, napisao je hrvatski analitičar.
Dr. Dražen Pehar, vanjski savjetnik Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, kaže za Bljesak.info kako se neovisno o promjeni predsjednika hrvatska vanjska politika, a time i odnos prema BiH, neće promijeniti.
”Glavni parametri hrvatske vanjske politike zadani su već duži niz godina, i oni, nažalost, stoje pod utjecajem moćnijih međunarodnih činitelja. Također, naravno da svaka održiva promjena unutar BiH ovisi prije svega o unutarnjem konsenzusu, i tu ne mogu nešto bitno učiniti niti čak moćnije svjetske sile, koje su uglavnom odgovorne za trenutno stanje u BiH”, rekao je Pehar za Bljesak.info.
Kaže kako će nova hrvatska predsjednica pružati retoričku i verbalnu potporu zahtjevima legitimnih predstavnika Hrvata u BiH.
Razumijevanje za ‘pakt’ Čovića i Dodika
”Ali ne vjerujem da će uspjeti formulirati neku kreativniju vanjsku politiku koja bi odnose u BiH mogla barem pokrenuti u poželjnome pravcu; osim toga, u svojoj predizbornoj kampanji nisam primijetio da je Kolinda Grabar Kitarović naglasila jednu važnu činjenicu, a ta je da je Republika Hrvatska jedna od tri ključne države-potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma, zbog čega bi u načelu trebala nositi punu odgovornost i za proces provedbe tog sporazuma, a to znači i za odnos trećih sila prema Hrvatima u BiH”, rekao je Pehar ističući kako ne vidi priznanje te, prije svega moralne činjenice, u diskursu nove predsjednice RH.
Gjenero pak navodi kako, iako je biračko tijelo koje je na kraju izabralo novu hrvatsku predsjednicu ono isto biračko tijelo koje je na nedavnim bosanskohercegovačkim izborima osiguralo pobjedu Dragana Čovića i HDZ BiH, Čović vjerojatno nije ‘najsretniji’ ishodom ovih izbora”.
”Naime, za razliku od dosadašnjeg predsjednika Josipovića, koji je tiho podupirao Čovića u njegovoj čudnoj politici prema Miloradu Dodiku i njegovoj SNSD, nova hrvatska predsjednica pritom je vrlo decidirana, upravo kao što je to i njezina politička stranka. HDZ u Hrvatskoj se nada suradnji svoje bosanskohercegovačke sestrinske stranke s SDA i SDS-om, dakle, strankama koje pripadaju obitelji Europske pučke stranke, u kojoj HDZ ima poziciju „eksperta za Zapadni Balkan“”, napisao je Gjenero.
Navodi kako je Grabar Kitarović je, za razliku od Josipovića, vrlo posvećena hrvatskom euroatlantizmu, ali i potpori uključivanja susjeda u euroatlantske strukture, dakle, prije svega u NATO savez te da joj je stoga neprihvatljiv koncept suradnje stranke koja je njoj bliska u BiH, s političkom organizacijom koja čvrsto blokira približavanje te države euroatlantskim strukturama.
”Sigurno je da neće imati ‘razumijevanja’ za Čovićevo tajno paktiranje s Dodikom, kao što ga nema niti predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko”, napisao je Gjenero.
Moralna podrška
Ivana Marić, politička analitičarka, za Bljesak.info kaže kako skoro pa stopostotna pobjeda Grabar-Kitarović u Bosni i Hercegovini ne bi trebala nikoga iznenaditi jer kandidati HDZ-a BiH tradicionalno dobijaju skoro pa apsolutnu većinu glasova iz BiH.
”Međutim, to ne znači da svi Hrvati u BiH, a niti svi građani BiH apsolutno podržavaju Grabar Kitarović. To samo znači da mali postotak glasača, koji se odlučio glasovati za predsjednika susjedne države, podržava Grabar Kitarović. Najveći razlog za tako veliku podršku ipak leži u dobrim odnosima sestrinskih stranaka HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, koji su uspjeli mobilizirati svoje birače i time doprinijeti izboru Grabar Kitarović za predsjednicu RH. Zanimljivo je pratiti opadanje interesa birača iz BiH za glasanje na hrvatskim izborima. I dok je broj birača iz BiH za na izborima za predsjednika RH 2009. godine bio 90.735, ove godine taj broj je opao na 17.281”, kaže Marić zaBljesak.info.
Istaknula je kako podrška nove predsjednice Hrvatima u BiH, bez obzira na sva predizborna obećanja, može biti samo u vidu moralne podrške i lobiranja za bolji položaj bh. Hrvata te u vidu direktne pomoći pojedincima i udruženjima s hrvatskim predznakom.
”Sve ostalo bi bilo uplitanje u unutrašnju politiku jedne suverene države. Dakle, iluzorno je očekivati drastičnu promjenu u odnosima između BiH i Hrvatske i znatno poboljšanje položaja Hrvata u BiH. Bh. Hrvati su na listopadskim izborima u BiH izabrali svoje predstavnike u vlasti i jedino od njih mogu i moraju zahtijevati da zastupaju njihove nacionalne interese, ali i da im osiguraju bolje uvjete života, što je sigurno mnogo važnije”, navela je Marić.
I Pehar smatra da će se politika nove hrvatske predsjednice, zbog problema u samoj Hrvatskoj, ipak zaustaviti na njezinim granicama.
”Imajući u vidu zbilja velike probleme koji opterećuju samu Hrvatsku, mislim primarno na gospodarstvo i iznutra ideološki duboko polarizirano društveno tijelo, prioriteti djelovanja nove predsjednice bit će usmjereni prema tim, uglavnom unutarnjim problemima”, rekao je Pehar za Bljesak.info.
wpDiscuz