SARAJEVO – BiH se po ekonomskim slobodama nalazi na 63. mjestu u svijetu i ima rejting iznad svjetskog prosjeka, ali je i dalje među najlošije rangiranim europskim zemljama, na 35. mjestu od 44 analizirane.
Navodi se to u studiji koju svake godine objavljuje “Heritage Foundation”, a bavi se samo analizom pojma ekonomske slobode, koja u svijetu služi kao vitalni okvir za procjenu stupnja do kojeg pojedinci i tvrtke imaju slobodu da donositi ekonomske odluke.
Pojednostavljeno rečeno, ekonomska sloboda predstavlja pravo svakog pojedinca da upravlja, raspolaže i upravlja svojim radom i imovinom. Podrazumijeva minimalnu intervenciju države, koja se ogleda prvenstveno u zaštiti temeljnih vlasničkih prava, te provedbi i učinkovitosti zakona u izvršavanju ugovora, ali i da se svi segmenti gospodarskih tokova rasterete državnog uplitanja.
Prema analizi ove fondacije, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 62,9 od nula do sto – što je za 0,5 lošije u odnosu na prošlu godinu. Na ovaj način BiH je svrstana među zemlje sa “umjerenom ekonomskom slobodom”, a ispred nje su se našle neke egzotične zemlje poput Mauricijusa, Barbadosa, Samoe i Zelenortskih ostrva, ali i Bocvane, Jamajke, pa čak i Kolumbije. . Utjeha, ma kakva bila, može biti da Italija, Grčka, Rusija, Azerbejdžan i Turska na ovoj globalnoj karti ekonomskih sloboda ostaju iza Bosne i Hercegovine.
Inače, samo četiri zemlje u svijetu dobile su ocjenu 80 ili više – Irska, Singapur, Švicarska i Tajvan. Označeni su kao ekonomski potpuno slobodni. Najlošije rangirane zemlje su Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela i Sudan, a zanimljivo je da je azijski div Kina na izuzetno niskom mjestu – 154., Indija na 131., a Amerika na 25. mjestu.
Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Slovenija koja je na 37. mjestu. Slijede Hrvatska (46) i Albanija (49), te Sjeverna Makedonija (56) i Srbija (58). Iza BiH je samo Crna Gora (77).
Prema autorima ove studije, na ovakav rezultat BiH utjecala je općenito spora tranzicija, posebice kada je riječ o regulatornoj učinkovitosti i politici otvorenog tržišta. Također je navedeno da su temelji ekonomske slobode krhki i neujednačeni, a da je najveći krivac za to loša zaštita vlasničkih prava i raširena korupcija, što, kako se navodi, destimulira veću poduzetničku aktivnost. Također je upozoreno da su zakoni o radu složeni i da se ne provode u potpunosti, te da razne necarinske barijere dodatno ograničavaju trgovinske tokove. Ali i da složeni regulatorni okviri predstavljaju prepreku za nova strana ulaganja.
Ono što je zanimljivo je da je BiH izuzetno visoko ocijenjena kada su u pitanju “porezno opterećenje” (93) i “fiskalno zdravlje” (96), ali i nisko kada je riječ o stavkama “integritet vlade” i “efikasnost pravosuđa” (33). ).
Uspoređujući ove podatke s onima iz 2013. godine, napravljeni su neki pomaci u ekonomskim slobodama, jer je BiH tada bila na 103. mjestu, ali ono što je vidljivo – i dalje nas muče iste stvari, vladavina prava, korupcija, podložnost sudova. političkog utjecaja, ali i visoke javne potrošnje koja predstavlja veliki teret za gospodarstvo.
Na to je ukazao i ekonomist Zoran Pavlović, koji je ustvrdio da domaće vlasti godinama olako pristupaju ovakvim i sličnim analizama jer one mogu biti dobar mamac za strani kapital.
– “Heritage Foundation” je izuzetno ozbiljna američka fondacija. A ono što me sve više zabrinjava je to što našu vlast uopće ne zanima kako nas drugi vide i ocjenjuju. Osim toga, iz ove najnovije studije vidljivo je da se u našem sustavu ništa ne popravlja, pogotovo u onim segmentima u kojima stalno dobivamo niske ocjene – kaže Pavlović.
Također navodi da razna birokratska ograničenja najviše negativno utječu na ekonomske slobode u Bosni i Hercegovini. Kao primjer naveo je tzv. greenfield investicije, čija realizacija zahtijeva iznimno dugo vrijeme i administrativne troškove.
– Nekad treba i po 18 i više mjeseci da se dobije dokumentacija za gradnju obične hale. Problem je i pogodovanje pojedinim povlaštenim tvrtkama, što onda utječe na transparentnost, ali i na spremnost sudova da se ozbiljnije uhvate u koštac s korupcijom – rekao je Pavlović.
Njemačka također pati
Europski gospodarski div Njemačka je na 10. mjestu, s ocjenom 73,7. Jedna od kategorija u kojoj je ova zemlja imala najniži rezultat je državna potrošnja (28,3/100). U posljednje tri godine državna potrošnja u Njemačkoj iznosila je u prosjeku čak 50 posto BDP-a.
wpDiscuz