Dok je 2015. u Dubrovniku bilo tek 300 turističkih ruta o ‘Igrama prijestolja’, prošle godine bilo ih je 4.500Ovih dana ugledni The New York Times donio je veliku reportažu o Dubrovniku. Iako je autor Marc Santora neizmjerno blagonaklon prema Hrvatskoj i Dubrovniku, objektivno je opisao veliki problem hrvatskog neorganiziranog turizma. Ispričao je priču kroz razgovor s lokalnom turističkom vodičicom, gradonačelnikom i vlasnicom malog wine-bara, iz čega se jasno vidi kako hrvatski turizam nema jasnu strategiju što zapravo želi, pa se onda sve vrlo lako pretvara u stihiju. Tekst New York Timesa prenosimo u cijelosti:
Sezona se bliži kraju. Ali za razliku od ljubitelja ‘Igara prijestolja’, Dubrovčanka Katja Seref ne strahuje, niti žali zbog te rečenice.
“Osjećam pravo olakšanje”, govori ona, dok još uvijek na sebi nosi plavu haljinu kakvu je nosila Emilia Clark u slavnoj HBO seriji, nakon napornog dana i vođenja tko zna koje po redu turističke rute.
“To znači da ću se napokon odmoriti”, kaže Seref.
Svakog ljeta, horde turista dolaze u Dubrovnik, dragulj hrvatskog turizma, koji se smjestio na Jadranu. Mnoštvo je privučeno istom čarobnom ljepotom koja je privukla i hollywoodske producente u potrazi za pravim mjestom koje bi bilo izvrsna scenografija za seriju. I upravo je Dubrovnik postao dom izmišljenog kraljevstva, a serija je osvojila stotine milijuna gledatelja u cijelom svijetu.
No, godišnja invazija turista oboružanih štapovima za selfije prijeti upravo toj ljepoti koja ih je ovamo i privukla. Uostalom, teško je osjetiti uzvišenost i veličanstvenost ovog mjesta dok se tiskate u beskonačnom redu samo da bi ušli kroz vrata starog grada.
Posljednjih godina gužva je toliko narasla da je Dubrovnik u srpnju postao sinonim za “prekomjerni turizam”, sudbinu koju dijele mnoga najljepša mjesta na svijetu.
Od ulica španjolske Barcelone, do kanala talijanske Venecije, lokalni dužnosnici se bore sa sličnim problemom – prevelikom ljubavlju koja ubija. Osim gužve, pritužbe lokalnog stanovništva ovakvih gradova odnose se i na cijenu nekretnina i zabrinutost zbog nepristojnih posjetitelja.Lokalni gnjev vjerojatno će rasti s brojem putnika. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda procjenjuje da će do 2030. godine biti 1,8 milijardi međunarodnih turističkih putovanja, što je za 50 posto više od 1,2 milijarde u 2016. godini.
Dužnosnici u Dubrovniku počeli su se boriti protiv mnoštva. Ovog su se ljeta obrušili na vlasnike trgovina koji uzurpiraju javni prostor izlaganjem svojih artikala, a ograničili su i broj stolova koje restorani mogu imati na uskim gradskim uličicama i, što je najvažnije, tražili su veću kontrolu nad kruzerima koji donose tisuće putnika u Stari grad koji je zaštićena UNESCO-va baština.
Ove godine, grad je ograničio broj ljudi koji se mogu iskrcati s brodova u određenom vremenu. Sljedećeg ljeta, po prvi put nakon što već skoro dva desetljeća pristaju u dubrovačkoj luci, kruzerima će se ograničiti broj dolazaka.
Tako će pokušati pronaći ravnotežu između zarade i broja turista.
“Nema jedinstvenog rješenja za svako odredište”, rekao je gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Frankovic. “Ali mora se prepoznati problem.”
Baš kao što ne postoji jedinstveno rješenje, tako u Dubrovniku ne postoji ni jedinstvene vrsta turista. Možete pronaći dnevne izletnike, obitelji na odmoru, ljude s kruzera, zatim one koji su došli jer su očarani sjajnom poviješću, ima i mnogo partijanera ali i “set-jettersa” – relativno novog turističkog fenomena – onih koji dolaze jer su ljubitelji filma ili serije i žele posjetiti lokaciju na kojoj se snimalo.
To su ljudi koji su spremni proputovati svijetom u potrazi za stvarnim mjestom svog omiljenog izmišljenog svijeta. Posljednjih godina nije bilo snažnijeg mamca od web stranica koje koriste kao mamac Sedam Kraljevstava iz “Igara prijestolja”.Godine 2015. u Dubrovniku je bilo oko 300 turističkih ruta povezanih s ovom serijom. Samo dvije godine kasnije – 2017. bilo ih je je 4.500. Ove godine taj je broj već za 180 posto veći, navode turistički djelatnici.
Gospođa Seref, koja je vodila povijesne ture u gradu prije “Igara prijestolja”, uvijek se iznenadi pitanjima koja joj postavljaju ovakvi turisti.
Na primjer, ne može ni izbrojiti koliko njih ju je pitalo koliko je HBO-u trebalo da izgradi obrambene gradske zidine? Takve ljubitelje serije pokušava na pristojan način informirati da zidine ovdje postoje od 13.stoljeća.
Njezina je zadaća ne samo voditi ljude na mjesta poznatih filmskih scena, poput “hoda srama” u kojem je u petoj sezoni Lana Headey igrajući kraljicu Cersei Lannister, morala gola prošetati pred bijesnom gomilom.
Dok su turisti ulazili na Karaku – pomno obnovljenu starinski drveni brod koji su koristili u seriji – odjeveni u kostime omiljenih likova iz serije, da bi oplovili oko grada, turistička vodičica Seref je ispričala kako je jedna glumica čak zatražila da se ‘sve lijepe hrvatske djevojke koje su statirale u seriji, zamijene ružnijima’ samo da ju ne bi zasjenile.
Ne može se načuditi neizmjernoj količini novca koji se potroši na snimanje takvih velikih serija i filmova, da bi se na kraju od svega toga prikazalo tek nekoliko minuta ili sekundi. Prisjetila se i kao je ekipa najnovijeg filma ‘Star Wars’ potrošila skoro 10 milijuna dolara na gradnju scenografije i boravak u Hrvatskoj, samo da bi snimili scenu koja je u filmu trajala 15 sekundi.
Nakon što je završila s obilaskom grada i turističkom rutom, opisala je odnos Dubrovnika i Hollywooda kao kompliciran, ali dobar. Pohvalila je i ekipu HBO-a koja je pokazala iznimno poštovanje prema gradu i ljudima.A ona je istaknula da je tijekom šest godina serija omogućila dolazak turista i tijekom zime, kad nema takvih stampeda.
No, dok prazne ulice tijekom zime predstavljaju problem gradskim dužnosnicima, ljeto je također veliki problem. Prije svega zbog kruzera koji su razlog velikih frustracija.
Ubrzo nakon pobjede na izborima u lipnju 2017. gradonačelnik Franković je poduzimao korake kako bi smanjio broj jednodnevnih turista koji dolaze s kruzera. U jednom danu, u špici sezone, uđe ih u Stari grad i više od 10 tisuća, iako je preporuka UNESCO-a maksimalno 8.000. Franković će to do idućeg ljeta pokušati smanjiti na 4.000.
U svom uredu u starom gradu gospodin Frankovic podsjetio je na vrijeme kada se činilo da Dubrovnik neće ni preživjeti, a kamoli postati svjetski poželjno odredište.
Tijekom rata na Balkanu, kad se Hrvatska odvojila od Jugoslavije, Dubrovnik je 1991. opkolila sa svih strana srpska i crnogorska vojska i JNA.
Oni koji nisu pobjegli iz grada, mjesecima su bili gađani topovskim granatama s okolnih brda i više od polovice zgrada bilo je oštećeno, a stotine ljudi je poginulo.
Tek je 1997. godine započeo je turizam, rekao je gradonačelnik. Kruzeri su počeli dolaziti 2000. i od tada njihov broj neumorno raste.
“Ključni problem bio je da se neće moći kontrolirati takav turizam i to se upravo dogodilo”, rekao je gradonačelnik.Nakon što je preuzeo dužnost, poslao je pismo Međunarodnoj udruzi Cruise Lines, koja predstavlja oko 60 kompanija koje organiziraju ovakva putovanja uključujući i Royal Caribbean, izražavajući potrebu za istovremenim smanjenjem broja brodskih linija. Rekao je da je trebalo vremena da bi se preuredili rasporedi plovidbe ali da grad već iduće godine očekuje dramatična razlika u broju posjetitelja i gužve na ulicama.
Ipak, kad dužnosnici riješe jedan problem, obično se pojavi drugi. Na primjer, dok je Dubrovnik napredovao u borbi protiv prenatrpanosti kruzerima, hrvatski su zakonodavci liberalizirali zakon o taxi prijevozu i povećao se broj vozača Ubera.
Prošle je godine u Dubrovniku bilo 250 taksista. Ovog ljeta, prema gradonačelniku, ima ih više od 1.200. Ceste jednostavno ne mogu podnijeti takav promet.Za vlasnike lokalnih tvrtki kao što je Gerda Metković, koja vodi wine-bar ‘Malvasija’ u Starom gradu, osim ograničavanja broja turista, više bi se moglo učiniti za promicanje kvalitetnih lokalnih proizvoda.
Iako u starom gradu nema lanaca poput ‘McDonald’s’ ili ‘Subway’ ulicama još uvijek dominiraju prodavači jeftinih svaštarija i majica.
Vino koje prodaje Metković, dolazi iz vinograda njenog oca Batka Metkovića. Također proizvodi i vlastito maslinovo ulje.
U ljetnom dubrovačkom metežu, njezin bar je prava oaza mira i utočište.
“To je posebno mjesto”, rekla je za svoj rodni grad, vrsta mjesta gdje bi sjećanje trebalo trajati dulje od bilo kakve majice.
wpDiscuz