Četvrtak, 20 lipnja, 2024

FRIDA KAHLO – simbol slobode i Meksika

Must Read

Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderon, intrigantna žena i slikarica, rođena je 6. srpnja 1907. u vlastitom domu ”Plava kuća” (La Casa Azul) u predgrađu Mexico Cityja. Sama Frida tvrdila je kako je rođena 7. srpnja 1910. zbog pokretanja Meksičke revolucije iste godine. Željela je da se početak njenog života povezuju s početkom modernog Meksika.

Njezin život započeo je s boli koja je kasnije bila čest motiv njenih slika, nastalih kao posljedica skraćivanja mučnog vremena prikovanosti za krevet. Sa šest godina preboljela je dječju paralizu dobivši trajne posljedice deformacije stopala i stanjene noge što je kao adolescentica skrivala hlačama, a kasnije dugim suknjama nadahnutim meksikanskim narodnim nošnjama koje su, zajedno sa spojenim obrvama, postale njezin zaštitni znak.
Zla kob pratila ju je i kad je u dobi od osamnaest godina doživjela sudar u kojem je, osim borbe za život, oštetila kralježnicu, slomila rebra i zdjelicu, što je kasnije utjecalo i na njezinu neplodnost.


”Moji bake i djedovi, moji roditelji i ja”, 1936.
Krajem dvadesetih, prijatelj ju upoznaje s Tinom Modotti, poznatom glumicom i komunistkinjom teDiegom Riverom, majstorom zidnih slika koji su promijenili njen životni put: pristupa Komunističkoj partiji i udaje se za idola iz mladosti. Brak koji je bio isprepleten ljubavlju, aferama, kreativnim podržavanjem, mržnjom te u konačnici razvodom 1939. godine i ponovnim brakom 1940. imao je veliki utjecaj na Fridu.
Unatoč brojnim aferama (s glumicama Dolores del Rio i Mariom Felix, pa čak i Fridinom mlađom sestrom Cristinom) Diego joj je pomagao na mnoge načine, volio je njezin rad i bio najveći obožavatelj. Frida je zauzvrat bila najvjernija Diegova kritičarka i ljubav njegovog života.

Frida Kahlo i Diego Rivera
Vodila je bogat život, priređujući zabave na kojima je voljela šokirati i pričati prljave šale netipične za žene toga doba. Vladala je Meksičkom društvenom scenom 1930-ih i 40-ih godina, oduševljavajući ljude oko sebe. U Francuskoj je prijateljevala s Picassom i pozirala na naslovnici Voguea.
Muškarci su bili fascinirani njome, ljudi su je gledali u čudu i ne iznenađuje da je, baš kao Rivera, i ona imala niz afera. Jedna od njih bila je s komunističkim vođom Leonom Trockim. Frida je otvoreno priznala biseksualnost, voljela je zavoditi žene, a njezine najpoznatije veze bile su sa svjetski poznatom plesačicom, glumicom i političkom ikonom Josephine Baker i američkom umjetnicom Georgiom O’Keeffe.

JOŠ JE KAO TINEJDŽERKA VOLJELA OBLAČITI MUŽEVNU ODJEĆU I PROMOVIRALA ANDROGIN IZGLED, A MNOGI SU JE SMATRALI FEMINISTIČKOM IKONOM I SLAVILI KAO SIMBOL ŽENSKE EMANCIPACIJE.


”Autoportret na granici između Mesika i SAD-a”,1932.
Koliko je njen život bio fascinantan, toliko je bila i njezina umjetnost. Kao što je to s pravom istaknuo Diego Rivera, Frida Kahlo bila je “prva žena u povijesti slikarstva koja je opće, ali i sasvim određene teme koje se tiču žena tretirala bez ikakvih kompromisa”.
Šarene slike, autoportreti i inačica tradicionalnih meksičkih zavjetnih slika (retablos) koju je sama stvorila, služili su joj za nemilosrdno oslikavanje njezinih ključnih životnih trauma, poput prometne nesreće, bolničkih tretmana, nemogućnosti majčinstva i bračnih ljubavnih nevolja. Iako ju je André Breton želio uvrstiti u nadrealistički krug, Frida je ustvrdila:

„Oni misle da sam ja nadrealistica, ali to nije istina. Nikad nisam slikala svoje snove. Slikam svoju stvarnost.“


”Ranjeni jelen”, 1946.
U prvoj polovici 50-ih njezino loše zdravstveno stanje postaje još teže nakon amputacije desne noge ispod koljena kao posljedice gangrene. Zbog toga postaje depresivna i suicidalna.

FRIDA JE SVOJU PRVU SAMOSTALNU IZLOŽBU IMALA U MEKSIKU 1953. ZBOG LOŠEG ZDRAVLJA DOKTORI SU JOJ ZABRANILI SUDJELOVANJE, NO ONA DOLAZI NA NOSILIMA.

Gomila joj čestita, a izložba postiže nevjerojatan uspjeh. Iako se još se nije bila dovoljno oporavila od upale pluća koja ju je zadesila, sudjeluje u demonstracijama protiv intervencije SAD-a u Gvatemali, te od posljedica tog impulzivnog čina umire u noći sa 12. na 13. srpnja 1954. u Plavoj kući u kojoj je i rođena.
Kao službeni uzrok smrti navedena je plućna embolija, premda su neki smatrali kako je posrijedi bila prevelika doza lijekova koja možda jest, a možda i nije bila slučajna. Službena autopsija nikad nije izvršena. Nekoliko dana prije smrti, napisala je:

„Nadam se da će odlazak biti radostan i da se više nikad neću vratiti.“


”Korijeni”, 1943.
Kao što kod svih velikih umjetnika i umjetnica biva, njezina umjetnost postala je iznimno cijenjena tek nekoliko desetljeća nakon smrti. Dotada je bila najpoznatija kao fascinantna supruga Diega Rivere. Prema posthumnoj odredbi Rivere, u Plavoj kući 1958. otvara se memorijalni muzej Fride Kahlo.
Njezin je život poslužio kao predložak holivudskog filma (2002.), u kojem lik Fride tumači glumica Salma Hayek, a inspirirala je i mnoge autore/ice, između ostalog i našu Slavenku Drakulićza knjigu ‘Frida ili o boli’.

San (Krevet), 1940.
 

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Brazilsko pleme dobilo internet, pa postalo ovisno o pornografiji

Tinejdžeri u udaljenom brazilskom plemenu postali su ovisnici o pornografiji, tek nekoliko mjeseci nakon što je pleme dobilo pristup...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -