Utorak, 24 prosinca, 2024

Fratri upozoravaju: Katolici zaista ne bi trebali slaviti Noć vještica, osim ako ne žele biti kul…

Vrlo
- Advertisement -

Katolici zaista ne bi trebali slaviti Noć vještica jer, iskreno, što ima zabavnije od toga da se u miru i tišini uživa uz svijeće na groblju, dok čitate životopis Svetog Antuna i razmišljate o vječnom spasenju. Svijeće od tikvetina i kostimi demona su tu da pokvare svečanu atmosferu meditacije.

Ali, eto, neki će kršćani već prije blagdana Svih svetih, u nekom buntu protiv mirnog spokoja, izrezbariti tikve s demonskim osmijesima, posuditi stare horor filmove iz video klubova (tko još koristi videoteku?) i zajedno s odgojiteljicama u vrtiću uređivati dječicu kao male krvožderne zombije.

Roditelji će, naravno, otvoriti svoje novčanike kao škrinje s blagom kako bi im dijete bilo najstrašnije na priredbi. Jer tko ne voli male vampiriće koji vrište “Trick or treat!”?

Nažalost, mnogi ljudi zapravo ne znaju što rade. Oni misle da je Noć vještica samo zabava, dok zapravo slave drevne poganske druidske obrede. Dakle ljudi praktički se odajete sotonizmu eee a da to niste znali.

 

Evo i pojašnjenja drito iz Centrale: 

Svi znamo da su Kelti prinosili žrtve – ubijali malu djecu, i to ne samo zato što su bili gladni od svih tih maskiranih zabava. Ako se obitelj nije htjela odreći svog “najmlađeg”, druidska logika je bila jednostavna: ubit ćemo vas sve. Tko ne voli tu vrstu logike?

Danas, umjesto da se žrtvuje mala djeca, ljudi jednostavno izrezbare bundeve i stavljaju ih na prozore. To je svakako lakše i puno manje krvavo.

Bundeva u obliku demona na prozoru? Savršeno za veličanje starih druidskih obreda i spravljanje straha u srca susjeda.

Hrvati, koji se ponose svojom kršćanskom vjerom i kulturnom tradicijom, sada odjednom slave dan „poganih vještica“.

Umjesto da se okupe oko obiteljskog stola uz čišćenje graha i molitvu, oni odijevaju svoju djecu u šarena čudovišta i puste ih da trče po susjedstvu tražeći slatkiše.

I da stvar bude još smješnija, očekivano je da im te slatkiše i dajemo! Zar smo uistinu tako naivni? Svaka tikva na prozoru, svaka crna kapa, svaka proslava Noći vještica zapravo je oda smrti, ubojstvu i zlu. A tko ne voli slaviti zlo uz punu vreću bombona?

Ako doista želimo biti zagovornici dobra, ako doista želimo činiti ono što je ispravno, trebali bismo odabrati Noć vještica kao trenutak za duboko promišljanje. Promišljanje o tome zašto se svi drugi tako dobro zabavljaju dok mi sjedimo doma u mraku, bez bombona i maski, moleći za njihove izgubljene duše. Jer ništa ne će tako brzo izmamiti osmijeh na dječje lice kao spoznaja da ih čeka vječna kazna zbog nošenja vampirskih zuba.

Fra Zvjezdan Linić je to najbolje rekao: Katolici ne bi trebali biti samo katolici kad im to odgovara. I zato, ako vidite malog vampira, zombija ili vješticu na Noć vještica, možda biste im trebali ponuditi molitvu umjesto bombona. Ali pazi, oni će radije bombone.

A  sad pitanje Liniću:

Treba li Katolicima zabraniti i pokladne običaje? Koja je razlika? Eto jednim pitanjem mi smo svu ovu teoriju satanizacije, jednog običaja koji nitko ne slavi kao vjeru svoju, običaja koji nema veze s kršćanstvom niti je iz kršćanske vjere, izbanalizirali. Ako će se zabranjivati paganski keltski đir koji se proširio na nas, zašto ne zabraniti i običaj pokladnog rikanja ispod kozje glave i rogova? Zašto ne zabraniti i “Blagoslov polja” koji se zadržao još samo u Hercegovini. Ta i to je iz predkršćanskog vremena…

 

Ili puno pitamo?

A sada pojašnjenje: 

Halloween, poznat kao “Noć vještica”, je slavlje koje se tradicionalno održava 31. listopada svake godine. Riječ je o mješavini starih poganskih običaja, folklora i modernih zabavnih elemenata, koje je postalo globalno popularno.

Porijeklo Halloween-a seže do drevnih keltskih festivala, poput Samhaina, koji su obilježavali kraj žetve i dolazak hladnijih dana. Kelti su vjerovali da se u noći 31. listopada granica između svijeta živih i mrtvih razrjeđuje, omogućujući duhovima da lutaju zemljom.

Ovaj paganski praznik kasnije se miješao s kršćanskim blagdanom Svih svetih (All Saints’ Day), koji je kasnije uveden samo da ubije ovaj stariji običaj, a koji se često slavi kao večer ispunjena maskiranjem, izrezbarenim tikvama, “trick-or-treat” (skupljanjem slatkiša) i zabavama.

Je li slavlje Halloween-a protukršćansko?

Odgovor na ovo pitanje može ovisiti o osobnim uvjerenjima i interpretacijama vjere, pa evo nekoliko različitih perspektiva:

  1. Kršćanska Perspektiva:
    • Katolička Crkva i Veći Dio Kršćanstva: Mnogi svećenici i kršćanske zajednice smatraju da je slavlje Halloween-a neprimjereno za vjernike. Obrazloženje se temelji na uvjerenju da ovaj običaj promovira okultizam, vragolaste prikaze i, u nekim slučajevima, negativne simbole koji nisu u skladu s kršćanskim vrijednostima. Katolici posebno naglašavaju kako su dani blagdana Svih svetih (1. studenog) i Dušni dan (2. studenog) posvećeni molitvi i sjećanju na svece i pokojnike, a ne na vragolije, zabavu i okultne aktivnosti.
    • Pozivanje na Okultne Simbole: Maskiranje u demone, duhove, vještice ili druge slične figure može biti problematično jer neki smatraju da se tako trivijaliziraju simboli koji se povezuju s tamnom stranom, zlom i onim što je u suprotnosti s kršćanskim naukom.
  2. Povijesno Kulturni Kontekst:
    • Halloween je u svojoj srži paganski običaj, vezan uz keltske rituale i vjerovanja u nadnaravno. Katolici često naglašavaju da slavljenje bilo kojeg praznika s poganskim korijenima može dovesti do udaljavanja od vjerskih običaja i vrijednosti. Također, simbolika smrti, vještica, duhova i vragova, koja je u središtu Halloween-a, može se doživjeti kao nešto što veliča zlo, dok kršćanstvo promiče vjeru u život, svetost i Boga.
  3. Prilagodba Kulture:
    • Za neke ljude, slavljenje Halloween-a je postalo potpuno komercijalizirano i pretvoreno u običaj oblačenja u zabavne kostime i uživanja u slatkišima, bez ikakve duboke povezanosti s okultnim ili duhovnim značenjima. Mnogi koji slave Halloween ne gledaju na taj običaj kao na religijski čin, već više kao zabavu za djecu i odrasle. Za njih Halloween nema veze s vjerom, pa se može reći da ga ne doživljavaju kao protivkršćanski.
  4. Stav Crkve:
    • Katolička crkva ne odobrava proslave koje promoviraju okultizam, demonske figure, ili se odnose na rituale povezane sa zlom. Crkva zagovara očuvanje vlastitih blagdanskih tradicija, poput Svih svetih, i sjećanja na pokojnike kroz molitvu i meditaciju. Neki svećenici pokušavaju prilagoditi ovu proslavu, predlažući “Holyween”, gdje se djeca potiču da se obuku kao sveci, anđeli ili druge pozitivne figure, kako bi ostali unutar kršćanskog konteksta.

Dakle, Je li Halloween Protivkršćanski?

Kratak odgovor bi bio: može biti, ali i ne mora – sve ovisi o tome kako se proslavlja i s kakvom namjerom.

  • Protukršćansko je ako se slavi s ciljem veličanja okultnog, ako se koristi da bi se veličala smrt, demonski entiteti ili nečiste sile, te ako udaljava ljude od onoga što su osnovne kršćanske vrijednosti.
  • Nije nužno protukršćansko ako se slavi kao neškodljiva zabava za djecu, bez ikakvog zlonamjernog prizivanja okultnog, te ako nema namjere povezivanja s poganskim ritualima.

Halloween nije izravno kršćanski blagdan, ali kao i kod mnogih kulturnih događaja, način na koji se slavi čini razliku između onoga što je prihvatljivo za vjernike i onoga što može biti problematično s religijskog stajališta. Kao i kod mnogih stvari, ono što je važno je svjesnost, namjera i kontekst u kojem se događaj doživljava i slavi.

Je li Crkva uvođenjem Svih Svetih zapravo ukrala Halloween?

Zanimljivo je kako se povijest često isprepliće na načine koji sugeriraju da mnoge naše tradicije i blagdani nisu statični, već su rezultat kulturne interakcije, prilagodbe i transformacije kroz stoljeća. Ovo je slučaj i s Halloween-om i blagdanom Svih svetih. Pitanje je li Crkva “ukrala” Halloween uvođenjem Svih svetih zapravo je složenije od jednostavnog odgovora, jer ono otvara priču o kulturnom preuzimanju i transformaciji običaja u skladu s vjerskim potrebama i vrijednostima.

Povijest Halloween-a i Svih svetih:

  1. Porijeklo Halloween-a (Samhain)
    • Halloween vuče korijene iz drevnog keltskog festivala Samhain, koji se slavio u noći 31. listopada, označavajući kraj žetvene sezone i početak zime. Kelti su vjerovali da se tada otvara granica između svijeta živih i mrtvih, dopuštajući duhovima i preminulim dušama da lutaju zemljom.
    • Samhain je bio paganski festival, pun okultnih simbola, vatre, izrezbarenih tikvi (kasnije poznatih kao Jack-o’-lanterns), i bio je ispunjen nadnaravnim vjerovanjima. Na ovaj su dan stari Kelti prinosili žrtve i odavali počast svojim precima.
  2. Uvođenje Svih svetih
    • Crkva je tijekom ranog srednjeg vijeka pokušavala integrirati i prilagoditi lokalne običaje kako bi olakšala prijelaz poganskih zajednica u kršćanstvo. Kako bi suzbila poganske rituale i uvela kršćanske vrijednosti, Crkva je odlučila usvojiti i reinterpretirati neke od tih običaja. Tako je u 8. stoljeću papa Grgur III. (731.–741.) pomaknuo blagdan Svih svetih s 13. svibnja na 1. studenog i posvetio ga svim svecima, kako bi zamijenio ili kršćanski obilježio proslavu Samhaina.
    • Kasnije, papa Grgur IV. (827.–844.) proglasio je blagdan Svih svetih univerzalnim, želeći još više proširiti utjecaj i učvrstiti kršćanske vrijednosti. Uvođenje Svih svetih u ovo vrijeme imalo je cilj usmjeriti pažnju na svetost i čistoću, umjesto na okultne, zlokobne elemente koje su pratile Samhain.
  3. Dušni dan (2. studenog)
    • Dan nakon Svih svetih slavi se Dušni dan (2. studenog), koji je posvećen molitvi za sve preminule. Ovim blagdanom Crkva je dodatno utvrdila učenje o zagrobnom životu, sjećanju na pokojne i ohrabrila ljude da se posvete molitvi i razmišljanju o životu, nasuprot paganskim obredima.

Preuzimanje i Transformacija

  • Je li Crkva “ukrala” Halloween? Moglo bi se reći da je Crkva strategijski prilagodila Samhain, odnosno Halloween, kako bi ga zamijenila kršćanskim sadržajem i ukazala na duhovne vrijednosti. Ovo preuzimanje nije bila “krađa” u doslovnom smislu, već svjesna strategija da se poganski običaji zamijene kršćanskim simbolima i vrijednostima. Crkva nije imala namjeru “ukrasti” blagdan, već ga integrirati i učiniti prihvatljivijim unutar kršćanskog nauka.
  • Ovo nije jedini primjer takve integracije. Crkva je također slične strategije koristila s drugim poganskim blagdanima, poput Yule (koji je postao Božić) ili festival proljeća (koji je postao Uskrs), kako bi pomogla prelazak poganskih zajednica na kršćanstvo. Na taj su način nastajali blagdani koji su često bili kombinacija kršćanske poruke i lokalne kulturne tradicije.

Kako Su Se Tradicije Razvijale?

  • Samhain i kasniji Halloween zadržali su mnoge elemente poganske tradicije – izrezbarene tikve, kostime, vjerovanja o duhovima – ali su postali zabavni i komercijalni događaj, posebno u SAD-u, a kasnije i širom svijeta.
  • Svi sveti i Dušni dan, s druge strane, zadržali su svoju ozbiljnost, posvećenost svecima i preminulima, te su postali dani tihe molitve, meditacije i posjeta grobljima.

Dakle, Je Li Crkva “Ukrala” Halloween?

  • Da i ne. Crkva je, kao i u mnogim drugim slučajevima, pokušala zamijeniti i transformirati postojeći poganski blagdan u nešto što je u skladu s kršćanskim naukom. To se može smatrati “kulturnim preuzimanjem”, gdje je Crkva uspješno zamijenila jedan oblik obreda drugim. No, Halloween, u svojoj suvremenoj verziji, preživio je i preoblikovan je kroz stoljeća u nešto što više nema mnogo veze s crkvenim praznikom Svih svetih, osim kalendarskog bliskog trenutka proslave.
  • Crkva nije imala namjeru “ukrasti” paganski blagdan iz zlobe, već je to bio pokušaj da se ljudi udalje od praznovjerja i uvedu u svijet kršćanskih vrednota, svetosti i nade u zagrobni život.

Dakle, Crkva nije “ukrala” Halloween, nego ga je reinterpretirala i preoblikovala kako bi pomogla prijelaz iz poganstva u kršćanstvo. To što se u današnje vrijeme Halloween vratio kao popularni običaj više je posljedica globalizacije i komercijalizacije nego crkvenog neuspjeha, ali i svjedoči o tome kako određeni običaji imaju dugotrajnu snagu i kako se tradicije mijenjaju i prilagođavaju iz generacije u generaciju.

- Advertisement -

13 KOMENTARI

guest

13 Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Svjedočanstvo Šefkije Džihe: Armija BiH surađivala sa zločincem Mladićem protiv HVO-a u Mostaru

Dvominutni isječak iz dokumentarnog filma o IV. korpusu bošnjačke Armije BiH otkriva novu verziju istine o ratu u BiH....
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -