Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne financije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje ne bi trebalo nikoga iznenaditi. Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i plina nastavlja da akumulira prihode iz inozemstva, prenosi Beta.
Ruski prihodi od nafte i plina su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u ožujku zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi središnje banke, zamrznutih od Zapada.
Iako su operacije ruske središnje banke u vezi s deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebalo biti u stanju da povrati “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.
Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizirao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca s računa u prvim danima poslije ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.
IIF zaključuje da će Zapad, ako želi da zadrži pritisak na Rusiju, a naročito ako želi pojačati, morati stalno proširivati sankcije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.
Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i plina, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.
Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerojatni sljedeći koraci dalje pooštravanje sankcija ruskom financijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.
Oni navode i da je sve manje vjerojatno da će protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim europskim zemljama, moći da se održi duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.