Europa uz sve strože mjere ulazi u 2022., evo pregleda. Ali stižu i dobre vijesti

GODINA koja nam je, umjesto kraja pandemije kojem smo se nadali, donijela nove sojeve i još problema na svom je kraju.

Brojke umrlih od ili s koronavirusom popele su se na 12.528, a u svijetu na 5.449.037.

Unatoč nadi koju je davalo cjepivo, a globalna slika je ostala takva da nije cijepljeno dovoljno ljudi da bi se zaustavilo širenje virusa – posebno u Hrvatskoj koja je po cijepljenosti među najgorima u EU, godina završava širenjem novog soja omikrona koji je još uvijek nepoznanica. Broj zaraženih u svijetu raste, no tek treba vidjeti u kojoj će ga mjeri pratiti hospitalizacije i smrti.

2022. kao godina u kojoj bi se mogla završiti pandemija

Godina, i zbog onoga što zasad znamo i možemo naslutiti o omikronu, završava i nadom u kraj pandemije, i to možda nikada većom. No ključnim bi se mogao pokazati imunitet, stečen što cijepljenjem, što prebolijevanjem, ali i novi antivirusni lijekovi.

2022. godinu kao godinu kraja pandemije označio je i šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Adhanom Ghebreyesus.

“Kako zavjesa pada na 2021. godinu, suočeni smo s mračnom prekretnicom i s jasnim izborom. Ova novogodišnja noć obilježava drugu godišnjicu pandemije covida-19, služeći kao snažan podsjetnik na ono što smo postigli, stekli i izgubili, kao globalna zajednica, u našem kolektivnom odgovoru na uistinu globalnu krizu”, poručio je šef WHO-a.

Dodao je kako je ovo trenutak za stanku, razmišljanje i obnovljenu akciju za okončanje pandemije u 2022. godini.

“Dvije godine od početka pandemije, alati dostupni za borbu protiv covida-19 i dalje su neravnomjerno raspoređeni diljem svijeta. U Africi tri od četiri zdravstvena djelatnika nisu cijepljena, dok ljudi u Europi i Sjedinjenim Državama primaju treće doze. Taj je jaz povećao izglede za pojavu novih varijanti, zaključavši nas u ciklus kontinuiranog gubitka, poteškoća i ograničenja”, napisao je Ghebreyesus.

Šef WHO-a i ranije je rekao kako “2022. mora biti godina u kojoj ćemo okončati pandemiju”.

Studije pokazale da je omikron manje smrtonosan, još ima pitanja

Studije su dosad pokazale da je omikron manje smrtonosan od prethodnih varijanata, no tek treba utvrditi koliko točno, a čekaju se i konkretniji podaci o tome koliko manje teških kliničkih slika izaziva u odnosu na delta soj. Kada je riječ o strahovima vezanima uz omikron, prije svega su vezani uz moguću pretrpanost bolničkih kapaciteta zbog njegove visoke zaraznosti. Smatra se kako bi nekoliko puta veća zaraznost mogla pretrpati bolnice, bez obzira na lakše kliničke slike koje, prema dostupnim podacima, omikron izaziva. Poslovni svijet istovremeno pokušava nastaviti raditi bez radnika kojima su vladini dužnosnici naredili karantenu.

Znanstvenici u Južnoj Africi ustanovili su da su T-stanice, a one su ključni dio druge crte obrane imunog sustava, vrlo učinkovite u prepoznavanju i napadu na omikron čime priječe da brojne infekcije prerastu u tešku bolest.

Politički lideri u nekim nacijama strahuju od ekonomskog učinka izoliranja brojnih radnika u kući te razmatraju skraćivanje vremena izolacije nakon izloženosti covidu.

Španjolska je tako u srijedu objavila da skraćuje vrijeme izolacije s deset na sedam dana, a Italija planira ublažiti mjere izolacije za one koji su bili u kontaktu s osobama u kojih je potvrđen koronavirus.

Početkom tjedna američke zdravstvene vlasti objavile su nove smjernice za skraćenje izolacije s deset na pet dana, za osobe koje su asimptomatske.

I dok dosadašnji podaci idu u prilog tome da je omikron blaža varijanta od delte te bude nadu da bi uz cijepljenje to napokon moglo značiti kraj pandemije, niz zemalja u ovom trenutku obara rekorde broja novih slučajeva.

Kakvo je sad stanje s koronom u svijetu i Europi

Globalne zaraze koronavirusom dosegle su rekordnu razinu u posljednjih sedam dana, s prosječno nešto više od milijun slučajeva dnevno u svijetu između 24. i 30. prosinca, što je oko 100.000 više u odnosu na prethodni vrhunac zabilježen u srijedu, navodi Reuters.

S prosječno 316.000 novozaraženih dnevno u proteklih sedam dana broj novozaraženih koronavirusom u Sjedinjenim Državama dosegao je novi maksimum, priopćio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Jednodnevni rekord od gotovo 490.000 novih slučajeva koronavirusa prijavljen je u SAD-u u srijedu.

Britanija, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Cipar i Malta, sve te zemlje potvrdile su ovih dana rekordne brojke.

U Britaniji su zabilježili i rekordne dnevne hospitalizacije. U srijedu, 29. prosinca, u britanskim bolnicama bilo je 11.898 pacijenata, pokazuju podaci vlade, što je najviši broj od početka ožujka ove godine, no i dalje višestruko niži od vrhunca sredinom siječnja kad ih je bilo gotovo 40 tisuća.

 Francuski ministar zdravstva Olivier Veran jučer je rekao da prosječno svake sekunde dva Francuza budu pozitivna na covid-19 i da je Francuska potvrdila 208.000 slučajeva u samo 24 sata, što je nacionalni, ali i europski rekord.

Pregled aktualnih mjera

Nadati se zato možemo i da nove mjere koje se uvode zbog omikrona, i zbog kojih niz europskih zemalja blagdane provodi uz stroge mjere, posljednje u ovoj pandemiji.

Evo pregleda mjera koje su zemlje uvodile i u kakvima dočekuju novu godinu koja će, nadajmo se, doista označiti kraj pandemije, nakon dvije teške godine.

Lockdown u Nizozemskoj

Možda i najstrože mjere ovih blagdana uvela je Nizozemska, gdje je omikron prije nekoliko dana postao dominantan soj korone.

Nizozemska je najavila prije deset dana zatvaranje tijekom blagdana krajem godine kako bi zaustavila širenje novih slučajeva omikrona.

Trgovine koje nisu nužne, restorani, kafići, kina i muzeji će biti zatvoreni do 14. siječnja.

Čini se da je ta odluka donijela pozitivne učinke, navodi nacionalni institut javnog zdravstva, uz pad hospitalizacija ovog tjedna. “Pravi učinak mjere očekujemo početkom siječnja”, priopćile su vlasti.

Stroge mjere u Njemačkoj

U utorak je stroge mjere uvela i Njemačka.

Zatvoreni su svi klubovi i diskoteke s iznimkom saveznih pokrajina-gradova Berlin i Hamburg. Klubovi ovdje smiju raditi, ali je zabranjen ples. Umjesto toga su dozvoljeni kulturni događaji poput izložbi ili literarnih okupljanja.

Sportske manifestacije se od utorka održavaju pred praznim tribinama. Okupljanja na otvorenom su dozvoljena do 200 osoba samo uz primjenu dozvole pristupa cijepljenima ili onima koji su preboljeli virus. Isto vrijedi i za kulturna događanja poput kina ili kazališta.

Na snazi ostaju već prije donesene mjere ograničenja pristupa radnom mjestu i sredstvima javnog prijevoza samo za cijepljene, one koji su preboljeli koronavirus ili za negativno testirane, kao i mjera pristupa maloprodaji samo za cijepljene ili one koji su preboljeli koronavirus, pri čemu se u to ne uračunavaju trgovine svakodnevnih potrepština. Pristup ugostiteljskim objektima je u pravilu dozvoljen samo onima koji su cijepljeni ili koji su preboljeli koronavirus.

Na snazi je i zabrana prodaje pirotehničkih sredstava koja se obrazlaže potrebom rasterećenja zdravstvenih ustanova zbog velikog broja ozlijeđenih u novogodišnjoj noći proteklih godina i samim time oslobađanje kapaciteta za oboljele od koronavirusa.

Nove mjere u Francuskoj

Rad na daljinu od 3. siječnja je obvezan za sve one koji mogu raditi od kuće, a na javnim događanjima u zatvorenim prostorima moći će biti do 2000 ljudi.

Nove mjere uvode se jer je Francuska potvrdila više od 100.000 novih zaraza u subotu – najveći broj u toj zemlji od početka pandemije.

No francuski premijer nije najavio policijski sat za doček Nove godine.

Ograničava se broj ljudi i u otvorenim javnim prostorima na 5000 i uvedena je zabrana jela i pića u prijevoznim sredstvima na dulje relacije.

Noćni klubovi ostaju zatvoreni do daljnjeg, a kafići i barovi moći će posluživati samo stolove. Oni radnici koji to mogu radit će najmanje tri dana tjedno od kuće. U gradskim središtima obvezno je nošenje maski.

Propusnice u Italiji

Talijanska vlada je zbog širenja zaraze varijantom omikron u srijedu navečer odlučila o uvođenju propusnica za cijepljene ili tzv. pojačane zdravstvene propusnice u prijevozu, hotelima, terasama, restoranima, sajmovima, konferencijama te na bazenima i u teretanama.

Te mjere će na snagu stupiti 10. siječnja, prema dekretu-zakonu o uvođenju hitnih mjera za suzbijanje širenja epidemije covid-19 usvojenom tijekom Vijeća ministara kojim je predsjedao Mario Draghi. Do sada je za vožnju vlakom i avionom u Italiji bilo dovoljno posjedovati “osnovnu” zdravstvenu propusnicu, koja se mogla dobiti cijepljenjem, ali i negativnim testom.

Propusnica za cijepljene, koja se u Italiji naziva i “pojačana zdravstvena propusnica”, dobiva se samo uz potpuni ciklus cijepljenja, ili nakon oporavka od covida, a trenutno je potrebna za određene profesionalne kategorije, poput zdravstvenog i osoblja za provođenje zakona.

Talijanska vlada je u srijedu odlučila i ukinuti desetodnevnu karantenu za kontaktne slučajeve cijepljenih ili izliječenih od covida, dok će necijepljeni i dalje morati poštivati ​​desetodnevnu karantenu.

Grčka i Danska ograničavaju radno vrijeme barova i restorana

Danska, zemlja s 5.8 milijuna stanovnika, sada ima najveću stopu zaraze u svijetu s više od 1600 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Danska je zatvorila kulturne atrakcije i ograničila radno vrijeme barova i restorana.

Grčka je uvela nove restrikcije u ugostiteljstvu, a koje su bile planirane za početak siječnja jer je u Grčkoj zabilježen novi dnevni rekord od 21.657 zaraženih. Vlasti kažu da izgleda da je omikron varijanta postala dominantna u zemlji, jedva mjesec dana nakon što je otkrivena.

Barovi, noćni klubovi i restorani morat će zatvoriti vrata u ponoć, gosti će smjeti samo sjediti i glazba neće biti dopuštena, osim na Staru godinu, kada će smjeti ostati otvoreni do 2 ujutro. Za stolovima može biti najviše šest osoba.

Restrikcije su postrožene i prošli tjedan, kada je uvedeno obvezno nošenje maski na otvorenom i kada su zabranjene proslave Božića i Nove godine na javnim mjestima.

Stroge mjere u Crnoj Gori, najava strožih mjera u Sloveniji

Crna Gora je jučer uvela nove restriktivne mjere kojima je ograničila rad svih ugostiteljskih objekata do 22 sata i postrožila uvjete za ulazak u zemlju.

Novim epidemiološkim mjerama zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim javnim prostorima, zatvaraju se dječje igraonice i teretane, dok je u vjerskim objektima dozvoljeno obavljanje vjerskog obreda uz prisustvo jedne osobe na 10 četvornih metara, uz obavezno nošenje zaštitne maske.

Zabranjeno je i prisustvo gledatelja tijekom natjecanja u zatvorenim sportskim objektima, dok su posjete kulturnim ustanovama dopuštene uz posjedovanje covid-potvrde.

Od 2. siječnja pooštravaju se i uvjeti za ulazak u Crnu Goru pa crnogorski državljani i stranci mogu ući u zemlju s covid-potvrdom koja jamči da osobi nije prošlo više od šest mjeseci od druge doze, ili šest mjeseci od preboljenja. U oba slučaja mora se posjedovati ili negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati. U Crnu Goru može se ući i bez tih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana poslije negativnog PCR testa.

Slovenija je najavila uvođenje strožih mjera.

“Vjerojatno nas čekaju najviše brojke zaraženih od početka ove epidemije, nadam se da ne i najveći broj hospitaliziranih, osobito onih s drastičnim posljedicama”, kazao je u srijedu navečer u razgovoru za Slovensku televiziju premijer Janez Janša, dodavši da građane očekuju “teški tjedni i mjeseci” u kojima će trebati poduzeti strože mjere kako bi se širenje epidemije uzrokovano omikron varijantom virusa ograničilo.

“Vrlo je vjerojatno da ćemo se opet morati odreći nekih sloboda zbog mjera koje se donose i drugdje po Europi, u zemljama gdje je omikron već postao dominantan”, kazao je Janša.

Capak kaže da je postrožavanje moguće i kod nas

Capak je sinoć u Otvorenom upitan hoće li se nakon 1. siječnja u Hrvatskoj postrožavati mjere.

“Vidjeli ste različite strategije. Mi od početka imamo strategiju da svakodnevno razmatramo situaciju, ocjenjujemo je i onda donosimo mjere. Sad smo dopustili lokalnim stožerima koji imaju težu situaciju da postrože mjere. Pratiti ćemo situaciju iz dana u dan, i ako se pogorša, postrožavat ćemo mjere. Ništa nije na stolu, ništa nije dogovoreno.”

Optimistični podaci o omikronu i pandemiji

I za kraj – još nekoliko optimističnih podataka omikronu i nastavku pandemije.

Primjerice, jedna nova studija provedena na uglednom londonskom Imperial Collegeu sugerira da zaraza omikronom nosi nešto niži rizik hospitalizacije nego zaraza deltom. Prema njezinim rezultatima, za ljude koji su zaraženi omikronom vjerojatnost hospitalizacije je oko 15-20% niža nego za one zaražene delta sojem koronavirusa.

Rana izvješća iz Južnoafričke Republike govorila su da bi kliničke slike mogle biti nešto blaže nego kod inficiranih deltom. Kasnije je studija Instituta za terapijsku imunologiju i zarazne bolesti Cambridge utvrdila da mutacije na šiljcima omikrona, zbog kojih on uspijeva izbjeći protutijela, istovremeno mogu ograničiti način na koji se virus replicira u plućima, što znači da je smanjena njegova sposobnost replikacije i njegova patogenost.

Prema novoj južnoafričkoj studiji, ključan dio druge linije obrane imunosnog sustava, a to su njegove T-stanice, vrlo je učinkovit kada je posrijedi prepoznavanje i napad na omikron varijantu koronavirusa, čime se sprječava da se većina infekcija razvije u teži oblik bolesti.

Brojne mutacije omikrona pomažu mu da izbjegne antitijela, prvu liniju obrane organizma od infekcije. Znanstvenici pretpostavljaju da bi i ostale komponente imunosnog odgovora i dalje ciljale omikron, no dosad za to nema dokaza. Studija još čeka recenziju.

Prema rezultatima nove danske studije, ako se jedan član kućanstva zarazi varijantom omikron koronavirusa, rizik od zaraze za druge članove toga kućanstva mnogo je manji ako su cijepljeni tzv. booster dozom.

Dansko istraživanje potvrdilo je da je omikron mnogo zarazniji od ranije inačice delte i izgledi da se dvaput cijepljeni pojedinci zaraze koronavirusom ako se zarazi jedan član kućanstva gotovo su tri do četiri puta veći u slučaju omikrona nego kada je posrijedi delta soj.

Antivirusni lijekovi i cjepiva za sve sojeve

Smatra se da bi u okončanju pandemije važnu ulogu mogli igrati i antivirusni lijekovi.

Nedavno objavljeni rezultati kompanija Merck-Ridgeback Biotherapeutics i Pfizera o njihovim antivirusnim oralnim lijekovima molnupiraviru i PAXLOVID-u predstavljaju značajan napredak i povećavaju mogućnost da se utjecaj omikrona može kontrolirati. U svojoj završnoj studiji Pfizer je izvijestio da je PAXLOVID smanjio rizik od hospitalizacije ili smrti za oko 89 posto za visokorizične pacijente te za oko 70 posto za pacijente sa standardnim rizikom. Autori analize ističu da oralni lijekovi koji značajno smanjuju mogućnost progresije u tešku bolest nakon pojave simptoma mogu omogućiti da se veći dio slučajeva vodi ambulantno.

Potencijalno dobrih vijesti ima i kada je u pitanju cjepivo.

Moderna je, naime, u utorak objavila da bi do početka 2022. mogla imati spremno cjepivo koje bi trebalo pružati zaštitu od svih glavnih sojeva virusa SARS-CoV-2.

Sličnu vijest o cjepivu protiv svih sojeva objavio je i Vojni istraživački institut Walter Reed. Ono je već pokazalo učinkovitost protiv svih sojeva, pa čak i virusa SARS-CoV-1 koji je uzrokovao SARS.