Nezaposlena politologinja Anhoa García (27) gleda kako madridskim ulicama, u velikom prosvjedu protiv mjera štednje, maršira grupa mladih noseći zastave Sovjetskog Saveza sa srpom i čekićem.Anhoa je kao studentica donedavno bila među njima.
“Ta je zastava simbol borbe radničke klase, ona je simbol prve radničke revolucije u povijesti koja je utjerala strah među kapitaliste i poslodavce. Zahvaljujući toj revoluciji položaj radnika u Europi se promijenio”, kaže djevojka rođena u Madridu. No za litavski novinarku Indre Vainalavičiute (29) kao i stotine tisuća Litavac, ona ima sasvim drukčije značenje.
Za neke simbol zatiranja slobode
“Zastava je simbol oduzimanja prava na samoodređenje, na identitet, ona je simbol zatiranja prava na jezik, vjeru, kulturu i osobnu slobodu. Uime te zastave na tisuće je nevinih ljudi ubijeno i nestalo”, rekla je I. Vainalavičiute u Vilniusu, glavnom gradu baltičke zemlje koja je 1990. stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza.
Dok se Europom širi siromaštvo, u najtežoj ekonomskoj krizi od 1929.i početka trijumfa različitih ideologija, u Bruxellesu jedna radna skupina u tišini razmatra zakonski prijedlog. Ako Europski nacrt nacionalnih statuta za promociju tolerancije usvoji Europski parlament, a zatim i 28 članica Europske unije, Anhoini prijatelji na madridskom sveučilištu Complutense de Madrid morat će ukloniti obilježja totalitarnog režima, piše Večernji list .
Nacizam, fašizam, komunizam – ista stvar
U neugodnoj situaciji mogao bi se naći i hrvatski veleposlanik u Parizu Ivo Goldstein (55) koji u sobi za prijem ima fotografiju Josipa Broza Tita. Promocija i veličanje komunizma bit će kazneno djelo usvoji li se novi Europski zakon o slobodama građanina. Inicijativa upućena u parlament, zakonodavno tijelo EU, sadrži više točaka u kojima se ističe nužnost poticanja tolerancije, a kažnjavanje svega što bi moglo dovesti do iskazivanja mržnje. U jednoj od točaka stoji:
“Poduzeti konkretne poteze za suzbijanje rasizma, etničke diskriminacije, vjerske netolerancije, totalitarnih ideologija, ksenofobije, antisemitizma, antifeminizma i homofobije” te za “jasno odobravanje totalitarne ideologije, ksenofobije i antisemitizma” predviđene su kazne. O komunizmu, ali i nacizmu te fašizmu moglo bi se raspravljati javno, no kažnjeni će biti javni nastupi koji ih podržavaju.
Prije sedam godina Vijeće Europe je priopćilo: “Osuđujemo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izražavamo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina”.
Novčane kazne za isticanje simbola
Neke zemlje su i bez najnovije inicijative iz Bruxellesa uvele zakon o kažnjavanju isticanja simbola. Komunistički i nacistički simboli u Litvi mogu se vidjeti jedino kao eksponati u muzejima iu školskim knjigama, a njihovo isticanje u javnosti rezultira novčanim kaznama.
“Tolerancija znači poštovanje i prihvaćanje izražavanja drugih, očuvanje i razvoj različitih identiteta”, stoji u prijedlogu zakona koji je u parlament uputila nevladina organizacija Europsko vijeće za toleranciju i pomirenje (ECTR) osnovana 2008. godine. Njeni najistaknutiji članovi su bivši poljski predsjednik Aleksander Kwaśniewski, bivši španjolski premijer José María Aznar, predsjednik Europskog židovskog kongresa Vjačeslav Moše Kantor, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, Erhard Busek (Austrija), George Vassilliou (Cipar), Rita Süssmut (Njemačka) i drugi .
Šanse da njihov prijedlog prođe u Europskom parlamentu su velike jer ondje najviše mjesta ima grupa konzervativnih stranaka okupljenih oko Europske pučke stranke (EPP). Od ukupno 766 mjesta oni drže 274. Socijaldemokrati, imaju 195 mjesta.
Kroćenje ljevice u Europi
Kritičari prijedloga zakona tvrde da je on pušten s ciljemzaustavljanja radikalno lijevih stranaka koje posljednjih mjeseci jačaju diljem Europe. Oštre mjere štednje, visoka nezaposlenost mladih, sve veće razlike između bogatih i siromašnih te urušavanje europske socijalne države u posljednje tri godine lansirale su u orbitu stranke koje u svojim nazivima nose predznak “komunističke”.
Prema pisanju vodećih španjolskih novina El País, sklonih lijevom centru, policija tvrdi kako su posljednjih mjeseci učestali napadi ljevičarskih grupa u Madridu, čiji mladi pripadnici noću po parkovima presreću ljude kao što su radili pripadnici desničarskih skupina80-ih i početkom 90-ih. Stopa nezaposlenosti mladih viša je od 60 posto, njihova besperspektivnost i nemogućnost studiranja te osjećaj nepravde, ljevičarske ideje čine atraktivnima.
“To je poruka političarima i opasanost za demokraciju”, kaže Joelle Ana Bergere Dezaphi, profesorica političke psihologije na sveučilištu Complutense de Madrid. Kakav će učinak izazvati najnovija inicijativa ako prođe u parlamentu, još se ne zna. Njome bi svaka država trebala imati posebno tijelo za nadzor ponašanja građana, odnosno kontrolirati i kažnjavati govor i isticanje simbola koji vrijeđaju druge i drukčije. Zasad je reakciju izazvala tek mogućnost kažnjavanja promicanja komunizma.
Radiosarajevo.ba
wpDiscuz