Europarlamentarka Željana Zovko boravila je u SAD-u gdje je kao članica izaslanstva Vanjskopolitičkog odbora posjetila Opću skupštinu UN-a u New Yorku, a potom na desecima susreta razgovarala s američkim dužnosnicima u Washingtonu State Departmentu, američkom Kongresu, NED-u. Bila je to prigoda za razgovarati i o zapadnom Balkanu te BiH.
Kakve dojmove nosite nakon ovih susreta u Washingtonu i New Yorku?
Ovo je jedan o najsnažnijih vidova parlamentarne suradnje i imali smo sastanke na najvišoj razini. U UN-u smo imali sastanke s glavnim tajnikom Antoniom Guterresom koji je objasnio odnos prema svim svjetskim krizama, a kojima je Europa ponajprije pogođena. Bilo da se radi o izbjeglicama ili drugim krizama.
Jeste li se dotaknuli teme zapadnoga Balkana?
Zapadni Balkan ponajprije je bio tema tijekom sastanaka u Washingtonu, u State Departmentu i Capitol Hillu, te organizacijama koje financiraju think-tank organizacije, civilno društvo, medije na zapadnom Balkanu. Tijekom svih tih susreta skrenuta je pozornost na katastrofalnu situaciju u BiH zbog neuspostave vlasti, neprovedbe odluka Ustavnog suda i blokade cijelog procesa europskih integracija. Američki partneri također s razočarani neotvaranjem pristupnog procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju te su nam dali malo više uvida što oni u budućnosti planiraju raditi u rješavanju prijepora na zapadnom Balkanu.
Objasnite malo što predstavljaju ti planovi.
Fokus je na rješavanju odnosa između Kosova i Srbije, iako je, s obzirom na ono što smo vidjeli do sada, vidljivo da američka politika nema neko veliko zanimanje i dalje se baviti svjetskim krizama. Više je okrenuta unutarnjim pitanjima, a i sada se nalazi u predizbornoj kampanji. Europski parlament ima skupinu za suradnju s američkim Kongresom. Imali smo susret i s kongresnikom Jimom Costom, koji vodi izaslanstvo američkog Kogresa za suradnju. Dogovorili smo se sljedeći susret organizirati za vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom, s obzirom na to da su ovoga puta kongresnici bili zaposleni s “impeachmentom” za predsjednika Trumpa. Jedna od značajnijih odnosa bila je tema trgovine i tarifa, gdje sam objasnila kakve je posljedice imala ta kriza u Aluminijskom kombinatu u Mostaru.
Što ste rekli američkim sugovornicima u tome smislu?
Rekla sam da je to bio veliki šok za aluminijsku industriju, da je dovelo do gubitka velikog broja radnih mjesta te raseljavanja hrvatske populacije. To sam predstavila kao nešto što ima potencijala dalje narušiti mir i stabilnost u BiH zbog tog demografskog gubitka. Poručila sam kako se trebalo voditi više računa kako će to ekonomski oslabiti europski čimbenik i dovesti druge igrače na ovaj teren. U tome smislu SAD mora obraćati pozornost na područja gdje ima svojevrsnu moralnu odgovornost kao što je BiH.
Dio analitičara iz regije govori o snažnijem povratku Amerike u smislu intervencionizma u odnosima Srbije i Kosova, problema u BiH. Vi niste toga dojma?!
Ne. Čak nasuprot tome. Mislim da Amerika dosta oklijeva i da sada ima jednu izolacionističku politiku. Oni su se angažirali preko izaslanika za ovo područje, ali to nije neka osobito snažna zauzetost. Takav dojam dobili smo u susretima s dužnosnicima, ali i predstavnicima “think-tank” organizacija. Oni to označavaju kao ne baš predan i snažan pristup. Mi smo, međutim, uputili poruku da se oni trebaju ovdje snažnije uključiti zajedno s Europom, a da to ne budu dogovori na relaciji Washington – Moskva…
Je li ipak do Europe da prepušta ovo tlo drugim silama, ali i Turskoj, zemljama Zaljeva?!
Apsolutno ne. Europa ne prepušta niti želi prepustiti ovo područje nikome i ima najveću odgovornost za njega. Takva poruka je odaslana američkim partnerima.
Ali, zar ne predstavlja poruka francuskog predsjednika Macrona da zatvori proširenje, vjetar u leđa neeuropskim silama?
U EU imamo dvije snažne poluge. To su Njemačka i Francuska. Pri donošenju odluke o neotvaranju pregovora imali smo manjinu koja je bila predvođena Francuskom. Da je predsjednik Macron imao veću hrabrost i dao zeleno svjetlo, ne bismo imali Nizozemsku i Dansku nasuprot ovog procesa. Pa ipak, 24 zemlje poduprle su proširenje svjesne da je ta odluka povezana s mirom i stabilnošću. Takav stav Francuske je pak pitanje unutarnjih prijepora, ali i kriminala koji su u tu zemlju donijele pojedine skupine s područja zapadnog Balkana. Ti ljudi su zloporabili bezvizni režim i ugrozili sigurnost građana Francuske. Uz to, imate stalne poruke s Balkana o neslaganju, prijeporima i sve to stvara loš imidž. No, unatoč svemu, takav stav daleko je od vizionarske politike pokojnog predsjednika Jacquesa Chiraca koji je bio svjestan da bez ulaska ovoga dijela Balkana u EU sama Europa neće biti sigurna.
Je li onda ovo područje prekriženo što se tiče europskih integracija?
Rekla bih da se do lokalnih izbora u Francuskoj u ožujku o tome neće moći razgovarati i prodati drukčiju sliku. U samoj Francuskoj uništene su stranke desnog i lijevog centra, tako da praktički na sceni imate populistički pokret Marine Le Pen i Emanuela Macrona, koji je također na čelu jednoga pokreta. Sada nemate različite glasove, nego samo jedan glas koji diktira taj tempo. U ovome slučaju imamo na djelu izolacionističku politiku. Ne možete u takvim uvjetima dobiti sugovornike na svojoj strani.
Europski parlament donio je rezoluciju kojom je osudio zatvaranje EU?!
Posebno sam ponosna što sam sudjelujući u izradi toga dokumenta dobila potporu gotovo svih grupacija Europskog parlamenta. Njime je jasno poručeno kako je bila pogrešna Macronova odluka o neproširenju. To samo može donijeti nestabilnost i za samu Europu. O tome smo govorili i svojim američkim partnerima, da moramo zajedno raditi i dati ohrabrenje budući da je ovo bila šokantna poruka. Ako dopustite dominaciju zemalja poput Turske, Rusije, Kine, Zaljeva, onda ćete imati destabilizaciju i konflikt. To se ne smije dogoditi.
Sljedeće godine Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om te će se održati summit sa zapadnim Balkanom. Mislite li da bi se do tada ipak stvari mogle okrenuti u drugome smjeru?
Najveća i najznačajnija uloga Republike Hrvatske u tome predsjedanju je organiziranje dvaju summita u svibnju na najvišoj razini i o istočnom partnerstvu, čime preuzima vodeću ulogu o slanju poruka ohrabrenja. Mi znamo da je proces pomirenja i izgradnje stabilnosti zapravo započeo nakon Pakta stabilnosti koji je organiziran 1999. u Sarajevu i zagrebačkog summita 2000. godine. Na Hrvatskoj ostaje da poruke budu pomirljive. Imam iznimno povjerenje u sposobnost našeg premijera Plenkovića koji je u Francuskoj proveo gotovo pet godina te ima iznimno dobar odnos s predsjednikom Macronom. Iznimno je cijenjen i kod njemačke administracije te će odigrati ulogu mosta i povezivanja dvaju suprotstavljenih gledišta. Ovaj summit ima odličan tajming i nadam se da će vratiti perspektivu ovome dijelu Europe. Ulazak u EU zatvara vrata konfliktima i problemima iz prošlosti.
Dio bošnjačkih stranaka tvrdi da nakon objave mišljenja Europske komisije BiH mora po automatizmu postati unitarna država u kojoj će se poništiti prava naroda. Jesu li to europske vrijednosti?
To bih nazvala političkim i nacionalnim tumačenjima. Iskustva EU-a govore o Belgiji ili Italiji koja je riješila pitanje Južnog Tirola prepoznavanjem kolektivnih prava. U Belgiji su apsolutno uvažena prava svih triju zajednica te imaju svoje parlamente, vlade. U pitanju je federalizam koji funkcionalno rješava njihove razlike. Sve su to europske vrijednosti. Bruxelles je sjedište EU-a. Ako želimo prepoznati sve posebnosti BiH, onda se to mora zasnivati na poštivanju pojedinačnih i kolektivnih prava. Ako se pak BiH planira urediti po američkom modelu, onda se mogu urediti i tri teritorijalne jedinice u kojima bi vrijedile sve građanske slobode. Za BiH je najvažnije osigurati jednakopravnost, mir i suživot. Svatko u BiH mora imati jasno izražen interes i poziciju. To je recept europske BiH.•
wpDiscuz