Istoga dana kada je mađarski parlament u Budimpešti, zahvaljujući dvotrećinskoj većini stranke Fidesz Viktora Orbana, usvojio zakonski prijedlog kojim se premijeru omogućilo da do daljnjega vlada putem dekreta, Europska komisija usvojila je hitan financijski paket čiji je zadatak bio mobilizirati 37 milijardi eura potrebnih za prvu sanaciju ekonomskih posljedica pandemije.
Umjesto da Bruxelles sankcionira Budimpeštu zbog donošenja krizne mjere kojom je zadan neviđeni udarac europskim vrijednostima i konceptu vladavine prava, Mađarska je, sasvim slučajno, postala najveća dobitnica paketa naziva Inicijativa za odgovor na ugrozu koronavirusa (CRII). Štoviše, Orbanu će na račun sjesti gotovo dvostruko veća svota od one koju će za pomoć u borbi protiv pandemije dobiti zemlja koju je Covid-19 doslovno bacio na koljena – Italije.
Naime, Rim u sklopu mjere CRII može računati na 2,3 milijardi eura pomoći, što odgovara 0,1 posto BDP-a države. S druge strane, Mađarska, u kojoj živi samo jedna šestina populacije u odnosu na Italiju, računa na vrtoglavih 5,6 milijardi eura, što odgovara 3,9 posto nacionalnog BDP-a.
Španjolska, druga europska zemlja kojoj je pandemija zadala neviđeni udarac, tako će računati na samo 4,1 milijardi eura, što je 0,3 posto BDP-a; nešto više od Italije.
U trenutku dodjeljivanja CRII sredstava, broj umrlih od posljedica koronavirusa u Italiji približio se 10,000, dok je u Mađarskoj bilo točno 10 preminulih.
Rasplet situacije nije začudio nikoga u Budimpešti, ali ni u Bruxellesu.
Štoviše, čak je i sama Europska komisija priznala da ‘alokacija CRII sredstava nije bila osmišljena na idealan način’.
„Neću se niti na sekundu pretvarati da je ovo optimalno rješenje, ali bi bilo kakva alternativa tražila mjesece pregovora što u ovoj situaciji nije moguće“ objasnio je Gert Jan Koopman, generalni direktor Odbora za proračun Komisije, aludirajući pritom na nevoljkost europskih država da postignu sporazum oko raspodjele europskih novaca u kratkom roku.
Izvješće u cijelosti pročitajte ovdje.
Kada se sve zbroji i oduzme, Mađarska će dobiti daleko najveći postotak europskih sredstava. To ne treba posebno čuditi jer je Budimpešta i tijekom financijskog razdoblja 2014. do 2020. godine dobila najveći postotak iz strukturnih fondova EU; 17,4 posto, što je čak sedam puta više od Italije koja je u tom periodu dobila samo 2,5 posto.
Činjenica da je Bruxelles Budimpeštu de facto ‘nagradio’ izdašnim sredstvima za borbu protiv pandemije, točno na dan donošenja zakonskog paketa kojim je nepovratno narušena demokracija i vladavina prava u Mađarskoj, nije prošla nezamijećeno. Brojni ekonomski instituti na razini EU upozorili su na opasnost zbog koje bi Unija mogla nepovratno izgubiti svoj kredibilitet u zaštiti europskih vrijednosti i vladavine prava, dok su Viktora Orbana usporedili s ‘Čarobnjakom iz Oza’ koji ‘toliko sjajno poznaje europsku politiku da u toj igri naprosto ne može izgubiti’.
Čelnici europskih institucija poslali su vrlo mlako upozorenje mađarskom premijeru, koji je zahvaljujući dvotrećinskoj većini stranke Fidesz u parlamentu sebi omogućio neograničenu moć bez vremenskog ograničenja. Oštro i direktno upozorenje Orbanu je u ime Vijeća Europe poslala glavna tajnica Marija Pejčinović Burić. Najspremniji poduzeti oštre sankcije protiv mađarskog premijera ispostavio se Donald Tusk, predsjednik Europske pučke stranke kojoj pripada Orbanov Fidesz, ali i hrvatski HDZ.
„Orban je iskoristio pandemiju kako bi u jeku izvanrednog stanja osnažio vlastitu poziciju, to je politički opasno i moralno neprihvatljivo“ napisao je Tusk, poznat kao veliki protivnik Viktora Orbana, u službenom priopćenju EPP-a.
„Mnogi od vas su se prošloga ožujka protivili izbacivanju Fidesza iz EPP-a, čak i onda kada se nisu slagali s metodama Viktora Orbana. Ovim bih putem želio pozvati te članove da promjene mišljenje i izbace Fidesz iz obitelji demokršćana“ smatra predsjednik EPP-a, koji prema stranačkom statutu nema ovlasti sam izbaciti problematičnu članicu iz svojih redova, piše jutarnji.hr
wpDiscuz
