Američki državni tajnik Antony Blinken doputovat će u nedjelju u Tursku u službeni posjet i razgovarati o tome kako Washington može dodatno pomoći Ankari dok se bori s posljedicama razornog potresa koji je ubio desetke tisuća ljudi.
Potres magnitude 7,8 pogodio je 6. veljače jugoistočni dio Turske i susjednu Siriju, usmrtivši više od 45.000 ljudi i ostavivši više od milijun ljudi bez krova nad glavom, uz ekonomske štete koje se procjenjuju na milijarde dolara.
Na vrhu dnevnog reda razgovora bit će i zaustavljene kandidature Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, koje je Turska do sada odbijala ratificirati, rekavši posebno za Stockholm da pruža utočište, kako ih naziva, pripadnicima terorističkih skupina.
Ankara je nedavno nagovijestila da će dati zeleno svjetlo samo za Finsku.
Prvi američki diplomat sletjet će u zračnu bazu Incirlik u južnoj pokrajini Adani odakle će helikopterom obići područje pogođeno potresom. Potom će u ponedjeljak održati bilateralne razgovore s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom.
Očekuje se da će se Blinken također sastati s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, rekli su izvori upoznati s planovima puta.
Nakon potresa Sjedinjene Države poslale su tim za potragu i spašavanje u Tursku, medicinske potrepštine, strojeve za razbijanje betona i 85 milijuna dolara humanitarne pomoći koja obuhvaća i Siriju.
Blinkenov prvi posjet Turskoj kao državnog tajnika priprema se već neko vrijeme, ali dolazi tek dvije godine nakon što je preuzeo dužnost. Neki od njegovih prethodnika, uključujući Hillary Clinton i Rexa Tillersona, posjetili su Tursku unutar prva tri mjeseca mandata.
Kašnjenje, kažu analitičari, pokazuje zategnutu prirodu odnosa koji su se posebno pogoršali od 2019. kada je Ankara nabavila ruske raketne obrambene sustave.
Iako su Sjedinjene Države pohvalile Tursku za neke od njezinih postupaka tijekom ruske invazije na Ukrajinu, i dalje su zabrinute zbog njezinih bliskih odnosa s Moskvom, kažu stručnjaci.
Švedska i Finska prošle su godine podnijele zahtjev za pridruživanje transatlantskom obrambenom savezu nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ali su se suočile s neočekivanim prigovorima Turske i od tada pokušavaju pridobiti njezinu potporu.
Ankara želi da Helsinki i Stockholm zauzmu oštriji stav prema Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK), koju Turska i Europska unija smatraju terorističkom skupinom, te prema još jednoj skupini koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine.
Erdogan je u siječnju rekao da je otvoren samo za ratifikaciju zahtjeva Helsinkija.
S kandidaturama za članstvo povezana je želja Turske da kupi borbene zrakoplove F-16 američke proizvodnje, no prodaji se američki Kongres usprotivio ako Ankara ne da zeleno svjetlo za pristupni proces oba kandidata.
Turska je izrazila frustraciju što se ta pitanja povezuju i Ibrahim Kalin, Erdoganov glavni savjetnik za vanjsku politiku, rekao je prošlog mjeseca kako se nada da ugovor o F-16 neće postati “talac” članstva Švedske i Finske u NATO-u.
wpDiscuz
