Zahvaljujući većim koeficijetima u raspodijeli javnih prihoda čak milijardu i 300 milijuna KM uzeto je, u posljednjih 9 godina županijama s koeficijentom jedan i dano županijama s većim koeficijentom, a najveći koeficijent 2 ima Sarajevska županija. Koeficijent 1, 8 ima Bosanskopodrinjska, 1, 5 ima Posavska i koeficijent 1, 1 ima Hercegbosanska županija.
Tako je u posljednjih 9 godina, točnije, od 2006., od početka primjene PDV-a i zakona o pristupu javnim prihodima od Tuzlanske županiji oteto 360 milijuna KM, Zeničko-doboskoj uzeto je 270, Unsko sanskoj 198, Srednjebosanskoj 207, Hercegovačko-neretvanskoj 117 milijuna KM, Zapadnohercegovačkoj županiji 67,5, a Hercegbosanskoj 31, 5 milijuna KM i dano županjama s većim koeficijetom.
Ove podatke za Hrvatske Medijski Servis iznio je predsjednik mostarske udruge „Vrisak“ Vedran Arapović. Ova udruga zajedno s „Tuzlanskom inicijativom“ pokrenula je kampanju za ispravljanje ekonomske neravnopravnosti građana Federacije BiH, a osim iz Tuzlanske pridružuju im se i udruge iz Bihaća i Zenice.
Vedran Arapović: Građani sarajeva vrijede dvostruko više od ostalih građana F BiH
Predsjednik Tuzanske incijative Zolatan Begić izjavio je u političkom magazinu Argumenti Hrvatskog Medijskog Servisa kako nije sporno da se pomaže manje razvijenim kantonima, u koje se, međutim ne može uvrstiti Sarajevo.
Građani Sarajeva vrijede dvostruko više
– I ta pomoć manje razvijenim područjima može biti na određeno razdoblje, na dvije, pet ili 10 godina ali ne beskonačno i ne zauvijek, jer onda imate sustavnu ekonomsku diskriminaciju, upozorava Begić.
Pri raspodijeli prihoda za Sarajevsku županiju koristi se kooeficient 2 zbog, kako je u zakonu navedeno „posebnih potreba“. Sugovornici HMS-a kažu kako nije definirano koje su to posebne potrebe, ali da je jasno kako se ovim zakonom provodi sustavna ekonomska diskrminacija, jer „građani Sarajeva“ vrijede dvostruko više od građana drugih županija.
-Sarajevska županija će ove godine samo od neizravnih poreza (PDV, carine, akcize, putarine) dobiti 361 milijun KM, dok je cijeli proračun Tuzlanske županije 384 milijuna maraka. Evo vam još jedan pokazatelj te nepravde u raspodijeli javnih prihoda. Ove godine će Sarajevska županija izdvojiti 220 milijuna KM za obrazovanje, dok je cijeli proračun HNŽ 194 milijuna maraka, za kulturu će Sarajevska županija izdvojiti 16 miliju KM, a HNŽ pola milijuna KM, kaže predsjednik Vriska Vedran Arapović.
Neki se zadužuju, a svi vraćaju dug
Sugovornici HMS-a upozoravaju i na još jedan zakon koji uvodi ekonomsku diskriminaciju- zakon o dugu i zaduživanju, prema kojem dug vraćaju svi, a ne samo oni koji se zadužuju. Dakle iz ukupne mase prihoda optplaćuje se vanjski dug, zadužuju se samoi neki, a dug vraćaju svi, pojašnjava Begić
Predsjednik „Tuzlanske incijative“ je govoreći o ekonomskoj neravnopravnosti građana Tuzle i Sarajeva iznio još nekoliko frapantnih pokazatelja.
-Tuzlanski kanton proizvodi 50 posto električne energije i ima 1700 zaposlenih uključujući i rudare koji su dio elektroenergetskog sustava, Sarajevski kanton koji proizvodi nula posto struje ima 2100 zaposlenih. Dakle, prihod koji se stvara ovdje se odlijeva u Sarajevo da bi se nekom tamo osigurala radna mjesta. Znači li to da u jednim kantonima trebaju biti samo tržni centri, da se tu troši, a u drugima ono što stvara prihod rudnici, industrija, pita se Begić.
„U Tuzli ključa“
U Tuzli ključa, o ovome svi govore, svakodnevne su demonstracije, ali javni emiteri to ne prenose, tvrdi Begić. -Ne mogu ja u Tuzli biti miran, ako ne valja u Mostaru, Banja Luci, Zenici, upozorava sugovornik HMS-a, te navodi još primjera ekonomske neravnopravnosti u F BiH.
Zlatan Begić: Ne možemo biti neravnopravni po pitanju kruha, posla,…
-I ovakav Tuzlanski kanton, čije je gospodarstvo uništeno, na aparatima, imao je prošle godine 1, 5 milijardi izvoza, a 1, 6 milijardi uvoza. Dakle i s ovakvom industrijom mi imamo samo 100 tisuća KM deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni, dok je deficit u Sarajevskom kantonu, znate li koliko- 2, 7 milijardi.To znači da ovdje postoji potencijal od kojeg bi svi građani imali koristi, samo da se ne sječe grana na kojoj sjedimo, uvjeren je Begić.
Vedran Arapović upozorava kako ni u Mostaru situacija nije sjajna.
-U Mostaru Aluminij što izravno, što neizravno hrani 20.000 ljudi i kad bi on ne daj Bože otišao u stečaj, prestao raditi, to bi bila katastrofa, veli.
Iskrena podrška ili politički talovi
Arapović kaže kako je Udruga Vrisak dobila podršku u borbi za otklanjanje nepravedne raspodijele javnih prihoda od premijera Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije, te svih političkih stranaka u Skupštini Hercegovačko-nerevanske županije, te se nada kako će se ovo pitanje naći na dnevnom redu Federalnog parlamenta:
Arapović nije, međutim, tako optimističan.
– Kolegij Zastupničkog doma Federalnog parlamenta ovo pitanje ne stavlja na dnevni red, uz obrazloženje kako Vlada o tome ima negativan stav. Tu, dakle, očito postoje politički talovi, dilovi, ja tebi ustupak ovdje, ti meni ustupak ondje, da se ovo pitanje ne pokreće.
Arapović kaže kako je još prije dva mjeseca pisao i visokom prestavniku Inzku i veleposlanstvima SAD, V. Britanije, Njemačke, predstavnicima međunarodne zajednice, pod čijim pritiskom je, kako kaže uvedena ekonomska diskriminacija još prije 9 godina, no da ni od koga nije dobio odgovor.
Ići će do Strazbourga
Begić i Arapović kažu kako će njihove udruge s drugim organizacijama koje im se pridružuju istrajati na ispravljanju ekonomske nepravde. – Ne možemo biti neravnopravni po pitanju kruha i posla, o ovome se mora povesti računa da se ljudi osjete ekonomski ravnopravnim, kaže Begić.- Kada bi se riješila ova nepravda to bi umnogome relaksiralo odnose u F BiH, uvjeren je Arapović.
Begić kaže kako je Tuzlanska incijativa već dogovorila s grupom zastupnika iz Tuzlanske županije pokretanje apelcije pred Ustavnim sudom, a na tome radi i Udruga Vrisak.
Sugovornici HMS-a ističu da će kad iscrpe sve pravne lijekove u BiH, ako ne uspiju u borbi za ispravljanje nepravde u raspodijeli javnog novca, tužiti BiH Sudu za ljudska prava u Strazbourgu. /HMS/