Dr. Eckart D. Stratenschulte voditelj je Europske akademije Berlin te profesor politologije na Freie Universität, gdje drži kolegije koje se tiču europskih intergracija. U razgovoru za tportal.hr Stratenschulte, odličan poznavatelj njemačke i europske političke scene, komentira poziciju Njemačke u Europi te izbjegličku krizu koja je podijelila Europsku uniju
Europska akademija u Berlinu jedan je od najvažnijih njemačkih think-tankova i obrazovnih institucija kada je riječ o europskim pitanjima. Ako njemačke novinare zanima čuti ozbiljnu analizu najrazličitijih tema koje se tiču EU-a, od nezaposlenosti mladih do dunavskog sliva u kontekstu politike Unije, Europska akademija Berlin jedna je od prvih adresa na koje se obraćaju, a među onima koji najviše istupaju u medijima svakako je dr. Eckart D. Stratenschulte, voditelj ove institucije i ugledni njemački stručnjak za Europu.
Stratenschulte je rođen 1952. u Heidelbergu, a sociologiju je diplomirao i doktorirao u Marburgu. Predavao je na Europskim studijima u Berlinu, a dio karijere, od 1989. proveo je u praktičnoj politici, u berlinskom senatu tijekom godina ujedinjenja kao šef ureda za medije. Od 1993. vodi Europsku akademiju u Berlinu te je kroz svoju dugu sveučilišno-političku karijeru autor i više knjiga, od kojih bi za hrvatske čitatelje vjerojatno bila najzanimljivija ‘Europas Politik nach Osten’ (‘Europska politika prema istoku’), objavljena 2007. u Merus Verlagu.
S obzirom na to da je čest gost njemačkih medija, Stratenschulte odmah naglašava kako s njime ništa nije off the record jer se povukao iz aktivne politike, a iz njegovih se odgovora može primijetiti da se ne ustručava iznijeti što konkretno misli o aktualnim temama. To je trenutačno nesumnjivo izbjeglička kriza koja je izazvala velike podjele u Uniji, no Stratenschulte ističe da treba malo pogledati u povijest kako bi se razumjelo što se događa danas.
‘Europska integracija nije bila ljubavna priča nego pokušaj da se Njemačku integrira u zajednicu država i bude konstruktivan politički igrač na kontinentu. Ne treba zaboraviti da smo pokrenuli Drugi svjetski rat motivirani rasizmom i imperijalizmom i dobro je da smo ga izgubili. Njemačka je zapravo izgubila svoje jedinstvo tim ratom i iz njega je nastala DDR. U tom kontekstu treba gledati europske integracije kojima su Francuzi dobili utjecaj na Njemačku, ali pod cijenu stvaranja supranacionalne unije. Kriza eura je pak, ironijom povijesti, od Njemačka ponovno stvorila dominantnu silu Europske unije, što se manifestira i u izbjegličkoj krizi’, objašnjava Stratenschulte širi povijesni kontekst.
‘Što se izbjeglica tiče, moram odmah reći da kao Nijemac doista uživam biti kritiziran u Europi zbog toga što smo pokazali previše humanosti’, tek donekle ironično kaže Stratenschulte pa nastavlja: ‘Kada nas mađarski premijer Viktor Orban kritizira zbog ‘moralnog imperijalizma’, sretan sam jer nam se previše moralnosti prethodno baš i nije zamjeralo. Situacije jest teška i treba podsjetiti da Grčka već godinama nije u stanju sama nositi se s valom izbjeglica. Njemačka već godinama nije poslala nijednog izbjeglicu nazad u Grčku zbog toga. Grci su se onda nedavno dosjetili poslati te izbjeglice u Makedoniju, pa su onda otišli u Srbiju, no u Mađarskoj sada imamo jednu, kako to najbolje reći, tešku vladu. U toj situaciji je Merkel rekla da moramo prihvatiti izbjeglice, jer se morao riješiti problem koji se događao na mađarskoj granici i u Mađarskoj. Kancelarka je tada rekla ‘zaboravimo pravila’ i odlučila srediti taj problem.’