ZENICA – Deset pripadnika nekadašnje Službe državne sigurnosti / SDB / Zenica 22. listopada 1994. godine, raspoređeno je na ratne dužnosti u odred “El mudžahedin”, u vrijeme kada je načelnik bio aktualni predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Šefik Džaferović.
U dokumentu koji je u posjedu Srne, a koji je potpisao zapovjednik Trećeg korpusa Armije RBiH Sakib Mahmuljin, navodi se da se u odred “El mudžahedin” premještaju: Nurudin Ahmić, Zakir Arslanović, Damir Karić, Nermin Mehić, Ermin Nezić, Mehmed Smirk, Misirlija Smirk, Semir, Smirk, Alija Smirk i Admir Šabanović.
Naredbom Mahmuljina, imenovani se razrješavaju dosadašnjih dužnosti u SDB Zenica i upućuju u odred “El mudžahedin”, o čemu je, dodaje se u dokumentu, obaviještena i naredba ovog odreda.
“Rok izvršenja naredbe je – odmah, a najkasnije do 25. listopada 1994. godine”, navodi se u dokumentu.
Raspoređivanje deset pripadnika SDB-a u odred “El mudžahedin” izvršeno je deset mjeseci prije stravičnog zločina nad Srbima na području Vozuće.
U BiH ne postoji ni zakon ni moral
Ekspert za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević izjavio je Srni da tisuće dokumenata, svjedočenja i raznih drugih dokaza o počinjenim ratnim zločinima nad Srbima i Hrvatima na području Vozuće, Ozrena i Zenice predstavljaju tragičnu potvrdu da u BiH ne postoji ni zakon ni moral.
Komentirajući činjenicu da je deset pripadnika nekadašnje Službe državne sigurnosti / SDB / Zenica 22. listopada 1994. godine, raspoređeno na ratne dužnosti u odred “El mudžahedin”, u vrijeme kada je načelnik bio aktualni predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Šefik Džaferović, Galijašević je rekao da “Šefik Džaferović nije slučaj ni politička afera, kako to tvrde pojedini predstavnici SDA, PDP-a i SDS-a, nego predstavlja svu tragediju pravosuđa BiH”.
“Šefik Džaferović je klasičan primjer rušenja pravnog poretka BiH, rušenja kredibiliteta Haškog tribunala, ali i uvrede za sve poštene ljude koji su iz proteklog rata izašli čistih ruku i čistog obraza.
Jasno je da iza ove politike, u kojoj je jedan od aktera notorni ratni zločinac na čelu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, stoje inozemni špijunski centri koji su smješteni u Sarajevu i koji štite svoje mudžahedine i svoje teroriste, i apsolutno ih ne interesuju ratni zločini nad Srbima i Hrvatima u BiH “, istakao je Galijašević.
On je naveo da postoji niz dokaza da su mudžahedini Alije Izetbegovića i osobno Izetbegović imali vezu sa svim vođama terorističke mreže. “Vlast Alije Izetbegovića, policija i vojni vrh su imali stalnu komunikaciju s Osamom bin Ladenom i svjetskom terorističkom mrežom, a danas BiH upravljaju politički i vjerski sljedbednici Bin Ladena, a sve to sa znanjem i voljom SAD i OHR-a”, rekao je Galijašević .
On je naglasio da pod punom pravnom odgovornošću tvrdi da su “monstruozne i brutalne zločine na Ozrenu počinili bradati fanatici, mudžahedini i teroristi, uz pomoć pripadnika Armije RBiH”.
Činjenica jest da je Šefik Džaferović, uz pomoć Sakiba Mahmuljina, nepunu godinu prije tih brutalnih zločina nad Srbima na području Vozuće rasporedio deset pripadnika svoje Službe državne sigurnosti, kaže Galijašević, ali je činjenica i da je ta njegova služba punu godinu dana zajedno s mudžahedinima ubijala i klala Srbe.
Galijašević je ocijenio da je “Šefik Džaferović bezobzirni ratni zločinac, koji ne samo da je znao za zločine na Ozrenu, Zenici i na području cijele srednje Bosne, nego je sa svojim specijalnim postrojbama sudjelovao u njima”.
“Njihovi zločini su dokazani i rasvijetljeni u Haškom tribunalu, na suđenjima zapovjedniku Armije RBiH generalu Rasimu Deliću, načelniku Generalštaba generalu Enveru Hadžihasanoviću i zapovjedniku Sedme muslimanske brigade pukovniku Amiru Kuburi.
U ovim predmetima dokazano je ubojstvo 92 osobe, a razmatrano je ubijanje 319 lica koja su se vodila kao nestali, silovanje tri žene, mučenja i zlostavljanja u Glazbenoj školi u Zenici, u objektu ‘Vatrostalna’ u Podbrežju, u Kazneno-popravnom domu Zenica, u Osnovnoj školi Jablanica u Tešnju, u Orašcu, te brutalna odsijecanja glava ratnim zarobljenicima na Ozrenu iu srednjoj Bosni “, rekao je Galijašević.
On je naveo da su o tome u Haagu svjedočili pošteni ljudi svjesni svoje odgovornosti pred narodom i zakonom i rasvijetlili ih riskirajući svoj život.
“Svakako su veliki teret podnijeli ljudi poput doktora Branka Šikanića, Srbina iz Prnjavora, koji je prošao pakao mudžahedinskog logora, i Hrvata Luke Babića, ali svjedočenja bezbjednjaka, analitičara i časnika Bošnjaka posebno su značajna, jer su rizična – Izeta Karahasanovića, Zakira Alispahića, Saliha Spahića, Ferida Buljubašića, Mesuda Šadinlije, Saeda Žerića, Muhameda Omerašević, Fadila Alihodžića, DŽemala Vučkovića …
Njihova svjedočenja i tisuće stranica dokaza i dokumenata o tim zločinima, su tragična potvrda da u BiH ne funkcioniraju ni zakon ni moral. Odlukama da potpuno dokazani ratni zločini na Ozrenu ne budu kažnjeni, konačno se uništava, ionako, korumpirano pravosuđe koje i ne zaslužuje da postoji i presuđuje “, rekao je Galijašević.
On je podsjetio da je Haaško tužiteljstvo bilo zainteresirano za zločine na području Zenice, u vrijeme kada je načelnik bio DŽaferović, te da je čak i Tribunal bio šokiran saznanjem da niti jedan od tih zločina nije prijavljen.
“Za BiH i njene narode tragično je da u parlamentu sjedi osoba kao što je Šefik Džaferović, a poražavajuće je da ga prihvaćaju zastupnici iz SDS-a, PDP-a i NDP-a, koji zarad radnih mjesta u institucijama BiH neće da pogledaju istini u oči, da sagledaju činjenice da je Džaferović nad njihovim narodom počinio zločin, već sjede s njim u domu kojim on i predsjedava “, rekao je Galijašević.
On je ocijenio da “Džaferović nije zločinac samo za pravosuđe BiH i tužitelja Gorana Salihovića, koji su pod izravnim utjecajem SDA i Bakira Izetbegović, iako svi znaju da je sudionik svih zločina i glavni akter njihovog prikrivanja”.
“Poslije svega, samo naivni i totalni politički diletanti mogu očekivati da će pravosuđe BiH, sve dok je Gorana Salihovića, Bakira Izetbegovića i stranaca procesuirati bilo koji ratni zločin počinjen nad Srbima i Hrvati na području Vozuće, Zenice, Tešnja, Ozrena …” , zaključio je Galijašević.
wpDiscuz