Predstavnik sunita u Predsjedništvu BiH Šefik Džaferović je zajedno s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim otvorio je 8. Globalni forum koji okuplja preko 300 zvanica iz više od 40 zemalja u azerbejdžanskoj prijestolnici Bakuu.
Džaferović je govorio o globalnim posljedicama pandemije Korona virusa, a potom o Europskoj uniji, BiH, Zapadnom Balkanu.
Ako govorimo o europskom kontinentu, navedeni duh vremena se možda najbolje pokazuje u krizi Europske unije, rekao je on.
“Već osam godina Europska unija nije doživjela proširenje. Što više, izlaskom Velike Britanije, Unija je ostala bez jedne od svojih većih članica. Također, Europska unija u prethodnim godinama doživljava žustre unutarnje debate, a sve češće se mogu čuti glasovi koji traže da ona bude struktuirana kao ekonomsko-interesna, a ne vrijednosna zajednica, što se najbolje pokazuje kroz trenutnu diskusiju na temu vladavine prava. Duboko sam uvjeren da je proširenje na Zapadni Balkan najbolji način da Europska unija stekne novu snagu i energiju. Jednako sam uvjeren da će Zapadni Balkan svoj ogromni potencijal u potpunosti ostvariti tek nakon integracije u Europsku uniju, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Iako države Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pokazuju snažnu aspiraciju ka Europskoj uniji, sasvim je jasno da je proširenje Europske unije na Zapadni Balkan u velikom zastoju, te se, kratkoročno, teško može očekivati da neka od država naše regije postane članica Unije, istaknuo je Džaferović.
Vraćaju se duhovi prošlosti, zvecka se oružjem
Džaferović je rekao kako aktualna kriza europske perspektive već uveliko izaziva snažne destabilizacijske efekte na Zapadnom Balkanu.
“Umjesto zajedničkog puta ka europskoj budućnosti, u regiji se vraćaju duhovi prošlosti; zvecka se oružjem i prijeti promjenama granica, upozorio je Džaferović ne preciziravši tko to u BiH zvecka oružjem.
No, dodao je kako ne treba uljepšavati stvari:
– Mir je ozbiljno ugrožen na Zapadnom Balkanu. Daytonski mirovni sporazum, kojim je prije 26 godina zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, bio je simbol nade. Daytonski sporazum nije donio pravdu žrtvama, ali je donio dugo iščekivani mir. Bio je to rijedak slučaj da je kroz diplomatsku inicijativu, međunarodna zajednica uspjela zaustaviti rat u njegovom jeku, kazao je.
Dodao je kako je Bosna i Hercegovina u proteklih 26 godina unuatoč brojnim preprekama ostvarila ogromne pomake.
“Na temelju Dejtonskog sporazuma, uspostavljene su državne institucije. Formirane su jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, koje čine pripadnici svih naroda. Uspostavljena je zajednička obavještajna služba, pravosuđe, poreski sustav i brojne druge institucije. Samo zahvaljujući ovim institucijama, u Bosni i Hercegovini je sačuvan mir i nakon povlačenja oko 60.000 pripadnika međunarodnih trupa. Kada je Dejtonski sporazum potpisan, mnogi nisu vjerovali da će on biti implementiran, čak i uz toliko prisustvo međunarodnih snaga, a on je ostao na snazi već više od dva i pol desetljeća zahvaljujući jakim državnim institucijama, kazao je Džaferović.
Sada je sav taj napredak doveden u pitanje, a s njime i sam mir u Bosni i Hercegovini, po mišljenju Džaferovića doveden u pitanje.
“Neodgovorni političari iz dijela Bosne i Hercegovine, koji nosi naziv Republika Srpska, prijete da će urušiti spomenute državne institucije. Entitet Republika Srpska ima najveću smrtnost od COVID-a u Europi. Kako bi se izbjegle suočiti s navedenim problemom, vlasti tog entiteta su odvele državu u stanje najveće sigurnosne krize od kraja rata. Najava vlasti Republike Srpske da će napasti na vojarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja alarm za budnost i oprez. Državne institucije će braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kazao je.
Džaferović je rekao kako je država obranjena u razdoblju 1992-1995., te se spremna opet braniti, ako bude potrebno.
Oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu
Svijet nakon COVID-a 19 ne izgleda nimalo ohrabrujuće, rekao je on.
“Izgleda kao da je, nakon duge mračne noći, svanulo oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu. Ipak, uvjeren sam da ćemo smoći snage da se odupremo svim negativnim izazovima. Uz odlučan i snažan pristup, zasigurno možemo sačuvati mir i praviti nove reformske iskorake. Uprkos trenutnoj krizi proširenja Europske unije, uvjeren sam da se radi o prolaznoj fazi, te da će ova asocijacija, koja je esencijalna za očuvanje europskog mira, iznaći način da stekne novu snagu i energiju, kazao je Džaferović.
Izrazio je uvjerenost da se ogromni potencijali u tom smislu nalaze upravo na Zapadnom Balkanu, te da integracija Bosne i Hercegovine i drugih država može unijeti jednu novu snagu u samu Europsku uniju.
“Također sam uvjeren da je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena. Neće biti nikakve promjene granica, razmjene teritorija ili slično. Jedini put svih država Zapadnog Balkana je članstvo u Evropskoj uniji i njihova međusobna suradnja pod okriljem Europske unije u fazi pristupanja Europskoj uniji. Također mislim da je budućnost Bosne i Hercegovine članstvo u NATO savezu, jer je to okvir koji daje garanciju za sigurnost svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se ovi tamni oblaci, koji su se nadvili nad svima nama, razići i da ćemo nastaviti graditi globalno društvo koje teži univerzalnoj sigurnosti i prosperitetu, zaključio je Džaferović./HMS/