Četvrtak, 18 srpnja, 2024

Državljanima BiH sada lakše do posla u Njemačkoj

Must Read

Od 1. siječnja 2016.godine za državljane Bosne i Hercegovine (i pet drugih zemalja zapadnog Balkana) prema članu 26 stav 2 Pravilnika o zapošljavanju (BeschV) važe nova pravila u vezi zapošljavanja u bilo kojoj struci.

Otkako je šest zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj okarakterizirano kao “zemlje sigurnog porijekla”, smanjio se broj zahtjeva za azil , ali povećao broj zahtjeva za vizu. Najviše radnika iz BiH.

„Ljudi sa zapadnog Balkana ubuduće će se lakše moći zaposliti u Njemačkoj”. Ova konstatacija se mogla čuti u njemačkoj javnosti početkom rujna protekle godine i to nakon što je njemačka ministrica za rad i socijalna pitanja, Andrea Nahles, izjavila da “nije prihvatljivo da sa državama poput BiH pregovaramo o članstvu u EU, a da ljudi iz te zemlje traže azil u Njemačkoj”.

Ministrica Nahles smatra da je to pogrešan put koji samo opterećuje proceduru dodjele azila u Njemačkoj. Nahlesova je tada najavila da bi Njemačka u narednih pet godina trebalo da godišnje izda dozvole za dolazak 20.000 radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Riječi pretvorene u djelo

Bila je to reakcija na sve veći broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana. Ministrica Nahles je izjavila da bi to “bila opcija da se prekine krug stalnog dolaska tražitelja azila i njihovog ponovnog vraćanja u domovinu”.

Riječi ministrice Nahles su se ubrzo pretvorile u djelo. Već 28 listopada 2015. godine je na snagu stupio pooštreni zakon o azilu, kojim je istovremeno ljudima sa zapadnog Balkana olakšana mogućnost legalnog zapošljavanja u Njemačkoj. Od 1. siječnja 2016. godine za državljane Bosne i Hercegovine (i pet drugih zemalja zapadnog Balkana) prema članu 26 stav 2 Pravilnika o zapošljavanju (BeschV) važe nova pravila u vezi zapošljavanja u bilo kojoj struci.

“Uvjet za to je konkretna školska sprema i ponuda za posao, kao i suglasnost Saveznog zavoda za zapošljavanje”, kaže Jarmila Schneider iz ureda za odnose sa javnošću u njemačkog Ministarstvu za rad i socijalna pitanja. Ona također dodaje da se, kada se radi o radnicima sa zapadnog Balkana, stalno provjeravaju uvjeti rada. “Ti radnici ne smiju biti jeftiniji od domaćih radnika na istim poslovima. Kako bi nova pravila dala željene rezultate, Savezni ured za zapošljavanje brže obrađuje zahtjeve ovih osoba i koristi sve mogućnosti pojednostavljavanja i skraćivanja tog procesa”.

Državljani BiH najradije bi radili u Njemačkoj

Zahtjev za vizu se isključivo predaje u njemačkom veleposlanstvu u zemlji iz koje potječe radnik ili iz zemlje u kojoj ima zakonom reguliran stalni boravak. Predaja zahtjeva u Njemačkoj nije moguća. Prema novom pravilniku, osobe koje su 24 mjeseca prije predaje zahtjeva za vizu primali pomoć kao tražitelji azila ili su bili tolerirani prema zakonu o pomoći tražiteljima azila, ne mogu dobiti vizu.

Prema navodima Ministarstva za rad i socijalna pitanja, u periodu od 1.12.2015 do 29.2.2016. godine je za 837 osoba sa zapadnog Balkana izdata viza za rad u Njemačkoj. Od šest zapadno balkanskih zemalja, najviše viza je izdalo Veleposlanstvo Njemačke u Sarajevu, 353. Nakon Sarajeva slijede: Skoplje 177, Tirana 107, Beograd 93, Priština 67 i Podgorica 40. U saveznom Ministarstvu za rad i socijalna pitanja navode da se broj izdatih viza u veljači utrostručio.

Interes u zemljama zapadnog Balkana za rad u Njemačkoj je veliki. Isto tako je i veliki interes njemačkih firmi za radnicima sa ovog područja. Prema navodima Njemačkog zavoda za zapošljavanje, od početka siječnja do kraja veljače je izdano 2.932 odobrenja za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana što je glavni uvjet za podnošenje zahtjeva za vizu.

“Otvaranjem njemačkog tržišta rada za radnike sa područja zapadnog Balkana je proširena legalna migracija ljudi sa zapadnog Balkana. Novim mjerama se ljudima sa zapadnog Balkana olakšava, a nikako, ne otežava pristup tržištu rada”, priopćeno je za DW iz njemačkog ministarstva za rad i socijalna pitanja.

Male šanse za dobivanje azila

U Njemačkoj trenutno nije poznato koliko izbjeglica se uspjelo zaposliti, a koliko traži posao. Pretpostavlja se da je više od polovine migranata u Njemačkoj nezaposleno. Broj migranata iz zemalja u kojim se vodi rat, kao što su Sirija ili Irak, u prva dva mjeseca 2016. godine se sa 63.000 povećao na 101.326 osoba. Broj tražitelja azila sa područja zapadnog Balkana je znatno smanjen jer BiH, Kosovo, Albanija, Crna Gora, Srbija i Makedonija, spadaju u tzv. “zemlje sigurnog porijekla”. Šanse da državljani ovih zemalja u Njemačkoj dobiju azil trenutno su veoma minimalne.

DW

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Zašto Zelenski odjednom želi Rusiju na sljedećem ‘mirovnom samitu’?

Razumijevanje političkih odluka kijevskog režima može biti prilično izazovno, djelomično zato što se te odluke zapravo donose u Washingtonu....
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -