– Skoro niko ništa ne radi. Ovo se prije svega odnosi na one koji trebaju vršiti nadzor nad provođenjem mjera. Policija dopušta sva moguća kršenja. Politički skupovi su apsolutno neprihvatljivi, da ne kažem da je to necivilizirano ponašanje – rekao je Čerkez.
Izgleda, nastavlja Čerkez, da su životi ljudi nebitni, a da su pojedincima samo bitni izbori i njihove pozicije koje će nakon izbora osvojiti.
– Održavaju se koncerti sa preko tisuću ljudi, diskoteke i noćni klubovi rade. Jedni govore ima virusa, drugi govore nema virusa. Jako je teško u ovakvoj situaciji raditi – kazao je Čerkez.
Svjedoci smo, kako je naveo, apsolutne kantonalne pasivnosti. Jedna smo od rijetkih zemalja, kaže, gdje je sve najvećim dijelom spalo na zdravstveni sektor.
– Osam mjeseci prošlo je od krize, trebamo se zapitati da li je neko nabavio testove, da li je neko obezbijedio uvjete funkcioniranja cjelokupnog sistema – naglašava Čerkez.
– Mi nećemo uvesti sami lockdown. Ja bih zamolio da tu priču o lockdownu, koju kontinuirano pričamo i kroz medije, ostavimo po strani. U ovom trenutku, da bismo onemogućili noćne derneke, disko i noćne klubove, pjevače i pjevačice koji uglavnom dolaze iz susjedne zemlje, koji pjevaju na velikim skupovima, donijeli smo mjeru ograničavanja kretanja od 23 do pet sati ujutru – dodao je Čerkez.
Ne radi se, kako su to mnogi mediji prenijeli, o policijskom satu, pojašnjava.
– Ovo nije policijski sat, ovo je ograničavanje kretanja, što znači da svi oni koji u tom vremenu imaju poslove, radit će i imati mogućnost kretanja. A onima kojima se radno vrijeme završava ranije, nakon 23 sata morat će biti u kućama – poručio je Čerkez.
Krizni štab ograničio je i broj osoba koje mogu prisustvovati javnim skupovima, uključujući i one političke.
– Skupljanja se omogućavaju i odobravaju samo grupama od 30 ljudi u zatvorenom i 30 ljudi na otvorenom prostoru, uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera. Ne može biti 30 ljudi u zatvorenom ako prostor ima 10 kvadrata – jasan je Čerkez.
– Tri puta smo tražili, a dva puta dobili odbijenicu, stanje prirodne nesreće, kao vapaj da se pomogne sektoru zdravstva jer su ljudi na izmaku snaga. Sa svih strana se napada i analizira zdravstveni sektor. Mi nemamo sistem kao Španija, Italija, Belgija i mnoge druge zemlje. Mi na 2,5 miliona stanovnika i sve ove probleme imamo 186 anesteziologa, 51 infektologa i 97 pneumoftiziologa. To čini 334 zdravstvena radnika koji u bolnici treba da rješavaju covid. Pitanje je hoćemo li sa ovolikim brojem ljudi koji dolaze za 10-ak dana moći odgovoriti ako ne počnemo poštovati mjere – kazao je Čerkez.
U ovom trenutku svima treba biti jasno, potcrtao je Čerkez: osobama treće da ne izlaze ako nemaju potrebe, roditeljima da jasno kažu svojoj djeci da ne izlaze bez potrebe.
– Šta trebamo – da pobijemo treću dob neodgovornim ponašanjem, nepodrškom – istakao je emotivni Čerkez.
Na KCUS-u je trenutno, iznio je podatke, 801 čovjek odsutan sa posla – 350 invalida drugog stepena rade, 260 ljudi ne radi zbog covida, od toga je 179 pozitivnih, dok 457 ljudi na bolovanju. Na UKC Tuzla 56 je covid pozitivnih 7 u izolaciji, a 141 na bolovanju.
– U Mostaru 61 pozitivan, 101 u izolaciji, ukupno 431 odsutno sa posla. Mi radimo u jako otežanim uslovima i mnoge naše kolegice i kolege su iznajmili stanove da nakon covid bolnica idu i žive u tim stanovima, da ne bi ugrozili svoje porodice – poručuje Čerkez.
Nema potrebe ići u dalje restrikcije, dodaje, jer su i postojeće mjere sasvim dovoljne. Međutim, one se ne poštuju.
– Zahtijevali smo da se ne ide u školu onu sedmicu nakon izbora, da se u to vrijeme dezinfikuju sve učionice i objekti gdje će biti glasanje. To važi i za druge subjekte u kojima se održava glasanje, da moraju dezinfikovati te prostore – dodao je Čerkez.
(Vijesti.ba)