Dragan Čović za Klix.ba govori o dosadašnjem radu Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH, prioritetima Predsjedništva BiH za vrijeme njegovog predsjedavanja, odnosima sa SDA i Bakirom Izetbegovićem … Čović kaže da se HDZ BiH ne ponaša ucjenjivački, te da smatra kako pregovori s SBB-om o ulasku u novu koaliciju trebaju biti nastavljeni.
Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH, ali i neosporni lider Hrvatskog narodnog sabora (HNS), trenutno je vejrovatno najmoćniji političar u BiH. Formirati vlast na bilo kojoj razini bez stranaka okupljenih oko HNS-a BiH matematički je nemoguće, što Čoviću otvara prostor maksimalnog utjecaja na ključne procese koji se dešavaju u BiH. Specifičan je i zbog činjenice da je, manje-više, u dobrim odnosima sa svim ključnim liderima u BiH. Istovremeno dobro surađuje sa Savezom za promjene, ali i sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. U dobrim je odnosima sa SDA i Izetbegovićem kojeg vidi kao strateškog partnera, ali ne krije i dobre odnose sa Fahrudinom Radončićem i SBB-om.
Nakon osam mjeseci predsjedanja Mladena Ivanića vi ste preuzeli ulogu predsjedatelja Predsjedništva BiH. Kako je Predsjedništvo funkcioniralo u prethodnih osam mjeseci, je li bilo nesporazuma, preglasavanja?
U cjelini gledajući odnosi u Predsjedništvu su bili zadovoljavajući, čak vrlo dobri. To smo postigli tako što smo se od početka usuglasili u vezi sa zajedničkim načelima rada, tako da ono što smo u početku dogovorili da ćemo zajednički raditi, otprilike tako se i ponašamo. To je ono što očekujem od svakog svog partnera, kada napravite jedan dogovor u uvjetima u kojima ga pravite da onda te dogovore i poštujete. To je ključ uspjeha svakog aranžmana, osobito u složenim, višenacionalnim državama kakva je i Bosna i Hercegovina. Naravno da se mi unutar Predsjedništva razlikujemo kod mnogih pitanja, ali naš je zajednički stav da u vezi sa stvarima gdje nema suglasja ne izlazimo pretjerano u javnosti, te da se pokušamo razgovorima uskladiti i donositi odluke kako bi Predsjedništvo djelovalo kao jedinstveno kolektivno tijelo. Ono što je vrlo vrijedno jeste to da nema nijedan dokument ili materijal koji čeka u Predsjedništvu zbog našeg slaganja ili neslaganja.
Što su prioriteti u narednom razdoblju u vrijeme Vašeg predsjedanja?
Već smo poduzeli konkretne reformske korake koji vode europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Prije dvadesetak dana u Bruxellesu sam se susreo s povjerenikom Europske komisije za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom te visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Europske komisije Federico Mogherini. U razgovoru s njima i dužnosnicima Europskog parlamenta obvezali smo se na realizaciju konkretnih koraka, a to su usvajanje master plana integriranja BiH u EU, usvajanje agende ekonomsko-socijalnih reformi i mehanizma koordinacije. U skladu s tim uvrstio sam na dnevni red prve sjednice Predsjedništva u mom predsjedanju održanoj 21. 7. 2015. sva navedena pitanja. Kao što znate, reformska agenda je usvojena, a Predsjedništvo je svojim zaključkom zadužilo Vijeće ministara da dalje radi na njenoj provedbi zajedno sa svim potpisnicima. Predsjedništvo je na istoj sjednici, između ostalog, usvojilo i Master plan integriranja koji predstavlja temeljni sadržajni i vremenski okvir za daljnje aktivnosti u vezi s procesom integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Plan su preuzele druge institucije kao orijentacijski okvir za djelovanje uz jasno definirane aktivnosti i podjelu odgovornosti između svih razina vlasti sukladno ustavnim nadležnostima. Naravno, Predsjedništvo može poduzeti inicijativu, dati okvir za političko djelovanje, što i čini, ali je za uspjeh ključna opredijeljenost svih razina vlasti da bi se napravio jasan i značajan iskorak u ispunjavanju obveza BiH prema EU. Držim da to svi skupa možemo i moramo jer alternativa tome nema. U tom smislu sve što nas veže na putu ka EU je prvi prioritet mog rada i mene kao predsjedatelj i to je pokazao program rada prve sjednice Predsjedništva pod mojim predsjedanjem, koji je u cijelosti bio posvećen europskoj perspektivi BiH. Tu smo napravili veliki iskorak i to je dinamika koju moramo nastaviti pratiti.
Kakvi su planovi i što su prioriteti na vanjskopolitičkom planu?
Što se tiče vanjskopolitičkog plana u Beču već ovaj mjesec imamo aktivnosti gdje želimo i gospođu Mogerini i gospodina Hana i sve ostale koji će tamo biti informirati da smo ovaj posao završili. To je pitanje naše vjerodostojnosti. Stoga je važno da sve kolege shvate da europski put nema alternativu i da barem s ovim okvirnim dokumentima idemo ka laganijem dogovoru kako ne bismo pravili zastoj kao ovi iz protekle dvije godine, jer takvi zastoji nikome ne pomažu. Nadalje, u Beču ćemo potpisati sporazum o granici s Crnom Gorom, a imat ću sastanak s predsjednikom Austrije, te Crne Gore, i sastanak s Mogerini. Dogovor je bio da će već početkom rujna predstavnici EU – Mogerini ili gospodin – posjetiti BiH nakon usvajanja tri spomenuta dokumenta – master plan, reformska agenda i mehanizam koordinacije. Kao što znate ti uvjeti su ispunjeni tako da će do posjete zasigurno i doći. Na vanjskopolitičkom planu imamo puno obaveza koje moramo ispoštovati. Donijeli smo odluku da pozovemo predsjednika Francuske da posjeti BiH povodom 20. godina Daytonsko-pariškog sporazuma krajem ove godine. U Njemačkoj ćemo sigurno biti na poziv gospođe Angele Merkel u desetom mjesecu. Imamo u planu posjetu Turskoj, Kini, Maleziji i puno posjeta državnika u tom ciklusu i to je čitava naša strategija – vratiti BiH ponovno na mjesto gdje mi mislimo da ona treba biti, da oči svjetske javnosti budu okrenute ka BiH na afirmativno-pozitivan način jer to nam onda otvara mogućnosti da značajnije možemo participirati u sredstvima kojima onda možemo pokrenuti one naše ključne ekonomsko-socijalne procese, jer bez te pomoći izvana to bi teško išlo. To su prioriteti kojima ću se ja baviti. Od multilateralnih aktivnosti posebno izdvajam sudjelovanje na 70. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja predstavlja dobru platformu za afirmaciju vanjskopolitičkih ciljeva i međunarodnog ugleda naše zemlje. Na regionalnom planu narednih dana planiram realizirati još jednu posjetu s predsjednikom Vujanovićem, sigurno ćemo se za nekih desetak dana sresti u Crnoj Gori ili negdje u Hercegovini, i tu je još razgovor sa gospodinom Nikolićem. U stalnom sam kontaktu is predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović jer želimo sa svojim prvim susjedima izgraditi dobre odnose.
Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH nedavno su obilježili 100 dana vlasti. Kako ocjenjujete dosadašnji rad?
Vlada FBiH je s teškom mukom sastavljena i već tada se znalo da će biti problema u njenom funkcioniranju, ne toliko zbog ideoloških razmimoilaženja koliko zbog razlika u pristupa radu. Naime, rukovodstvo DF-a ničim nije pokazalo interes da Vlada uspije ponašajući se od samog početka neprincipijelno, djelujući opoziciono u poziciji, što je destruktivno djelovalo na rad Vlade i zbog toga je izgubljeno dosta vremena. Ako tome pridodate i nepoznavanje sustava i neiskustvo pojedinih ministara koji su se prvi put našli u ministarskoj ulozi, poteškoće u funkcioniranju postaju sasvim razumljive. Takav razvoj događaja sam i anticipirao kada sam prije nekoliko mjeseci govorio da će u dogledno vrijeme biti potrebna rekonstrukcija Vlade. Indikativno je da je Vlada praktično profunkcionirala kada je smijenjen ministar energetike i rudarstva i od tada se praktično ona ne bavi više sobom već provođenjem nužnih reformi. Međutim, trebalo je proći neko vrijeme da svi shvate da takvo stanje nigdje ne vodi. Nažalost, izgubljeno je puno vremena tako da se efektivan rad Vlade može cijeniti tek u razdoblju od nekih mjesec i pol dana od kada se intenzivirao njezin rad. To znači da realne procjene njenog učinka možemo očekivati tek do konca listopada 2015. godine, do kada je potrebno postići značajan napredak u provedbi reformi na koje su se svi nivoi vlasti obvezali usvajanjem reformske agende.
Što je s Vijećem ministara?
Što se tiče Vijeća ministara ono za sada radi dobro. Strateški okvir za djelovanje je tu, ministarstva imaju definirane strateške programe i ciljeve sukladno EU agendom, imamo utvrđen mehanizam koordinacije, što će značiti da je BiH nakon dužeg niza godina ponovno čvrsto na europskim tračnicama. Naravno, neki ministri rade više, a neki manje, a to je u neku ruku i dobro jer se tako potiče kompeticija. Rad svake vlade u suštini čini uspješnim rad ministara koji je čine i predsjedatelja koji tu ima najveću odgovornost i koji svojim angažmanom može bitno utjecati na prioritete i ubrzati procese. Ta aktivnost je, pored ostalog, mjerljiva od broja kvalitetnih odluka i zakonskih prijedloga upućenih Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i međunarodnih sporazuma upućenih Predsjedništvu na odobrenje. Uspjeh Vijeća ministara se može vrednovati i kroz stupanj koordinacije i sinergije koji ostvaruje sa svim drugim razinama vlasti, a to je područje u kojem puno očekujemo od mehanizma koordinacije. S te strane rad Vijeća ministara je trenutno na zadovoljavajućoj razini.
Poseban problem imali smo u FBiH gdje je tek prije nekoliko dana formirana nova parlamentarna većina koju čini nekoliko stranaka. Vi ste proteklih nekoliko mjeseci zagovarali ulazak SBB-a u koaliciju. Kolike su šanse da SDA prihvati SBB ako ponovno dođe do određenih nesuglasica i raspada koalicije SDA i HDZ BiH s nekoliko manjih stranaka?
Odnosi SDA i SBB-a su složeni i imaju izraženu personalnu dimenziju. SBB je u sadašnjoj konstelaciji mogao biti konstruktivan partner koji će podržati europske procese, koje smo nakon dugog niza godina uz svesrdnu potporu naših europskih partnera konačno otkočili. Ulazak SBB-a u vlast ojačao bi već postojeći legitimitet Vlade Federacije, ali i Vijeća ministara i osigurao parlamentarnu potporu vladajućoj koaliciji bez koje nije moguće provoditi zacrtane reforme. Međutim, kako sada stvari stoje, očito je da izbor SDA ide u drugom smjeru budući da je ovih dana potpisan sporazuma s nekoliko manjih stranaka. Nova većina sastavljena uz pomoć manjinskih stranaka je tijesna i zahtijevat će mnogo energije da bude funkcionalna, osobito jer nas iskustva iz prethodnog razdoblja tjeraju da budemo oprezni. U tom smislu mi ćemo morati razgovarati is onim strankama koje su ostale u opoziciji, a prije svega sa SBB-om i Fahrudinom Radončićem.
Ponaša li se HDZ BiH, svjestan da je nemoguće formirati vlast bez ove stranke, nekada ucjenjivački? Sjetimo se nedolaska ministara iz HDZ-a BiH na sjednice Vlade FBiH dok im nisu ispunjeni zahtjevi, potom smo nedavno imali pokušaj ministra Vjekoslava Bevande da promijeni način na koji se odlučuje unutar Vijeća ministara BiH.
Ne radi se ni o kakvom ucjenjivanju. Čak i da postoji tehnička mogućnost da se formira vlast bez HDZ-a mislim da do toga ne bi došlo. Sjetite se katastrofalnih posljedica prošle platforme i koliko je štete napravila. Mislim da danas u odnosu na ranije razdoblje postoji svijest o potrebi da se konstitutivnost naroda kao temeljno ustavno načelo uvažava prilikom formiranja vlasti. Ne možete graditi zdrave odnose u državi ako jednom od konstitutivnih subjekata uskratite pravo na političko predstavljanje jer mu time uskraćujete politički subjektivitet na koji po ustavu polaže pravo, ravnopravno s drugim narodima i svim građanima koji se nacionalno ne izjašnjavaju. Nitko nema pravo na to, kao što nema pravo legitimnim predstavnicima jednog od konstitutivnih naroda preglasavanjem uskrati pravo na suodlučivanje u pitanjima koja su relevantna za sve građane Federacije BiH pa tako i Hrvate. U tom smislu i nedolazak ministara iz koalicije stranaka s hrvatskim predznakom Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koja je na izborima uvjerljivo dobila hrvatski legitimitet, bio je izraz protesta protiv zaostavštine nakaradne političke prakse naslijeđene iz vremena platforme. Iskreno se nadam da smo s time jednom za svagda završili u interesu budućnosti Bosne i Hercegovine.
Bakiru Izetbegoviću se često zna prigovoriti da vam isuviše često i mnogo popušta. Kako to komentirate?
Doista ne znam na čemu se temelje ti prigovori. Na poznavanju ustava, njegovih načela i društveno-političkih odnosa u Bosni i Hercegovini zasigurno ne. Takvi prigovori, ako uistinu postoje, po svoj prilici dolaze bilo iz nacionalističkih krugova koji priželjkuju radikalnu političku transformaciju ovog entiteta ili od onih koji bi željeli oslabiti poziciju g. Izetbegovića i ugroziti partnerski odnos koji imamo. Pri tome, međutim, zanemaruju činjenicu da se partnerski odnosi ne mogu graditi od mandata do mandata, već da samo strateška partnerstva jamče stabilnost i razvoj ovog entiteta, as njime i Bosne i Hercegovine u cjelini. Federacija BiH je nastala kao hrvatsko-bošnjački entitet iu okviru te paradigme je nužno jačati prijateljske i partnerske odnose radi stabilnosti ovog entiteta iu interesu svih njegovih građana. Valjda je svima do sada jasno da se ti odnosi ne mogu temeljiti na logici moći, zatezanjima i popuštanjima, odnosima dominantnog (brojnijeg) i podređenog (malobrojnijeg) kao i preglasavanje i drugim vidovima institucionalnog, političkog, a potom i društvenog nasilja. Takav način razmišljanja je apsolutno neprihvatljiv. Uvjeren sam da nas je bliža i daljnja prošlost sve skupa naučila da u tome nema budućnosti.
(U drugom dijelu intervjua, koji će biti objavljen sutra, Čović najavljuje moguću rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, pojašnjava zašto je tek s dolaskom SDP-a na vlast Vlada FBiH ušla u posjed Aluminija, da li bi ministrica obrane BiH Marina Pendeš trebala podnijeti ostavku nakon što je protiv nje podignuta optužnica te je li, nakon što je bio u Srebrenici, spreman otići u Ahmiće)
wpDiscuz