Na današnji dan prije 20 godina stupio je na snagu Mastrihtski ili Ugovor o Europskoj uniji . Kratko nakon ustanovljenja Mastrihtskog ugovora , njemački teolog , sveučilišni profesor crkvene povijesti dr. . Adolf Hampel napisao je 1993. godine knjigu ” Maastricht umire u Sarajevu ” uputivši tako jasnu poruku Europi da je , zbog Sarajevu pod opsadom i BiH na koju je izvršena agresija , Maastricht doživio krah .
Dvadeset godina kasnije u izjavi za Fenu prof.dr. Hampel kaže da je ta ocjena i danas važeća .
” Moj prijatelj Rudolf Grulich i ja , smo iz razočaranja zbog ponašanja EU tijekom rata u BiH , prije svega zbog embarga na oružje Armiji BiH , a koje je bilo neophodno za obranu od agresije , napisali tu knjigu kao osudu propadanja političkog morala . Naša osuda je potvrđena događajima koji su slijedili . Dayton nije bio pravedno rješenje . Da bi se pronašao izlaz iz situacije , mora se početi od aktualnog stanja ” , kaže prof . Hampel referirajući se na dvije decenije Maastrichta i 18 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma .
Za aktualno stanje u BiH , njenu opstojnost i približavanje EU , njemački profesor , koji je tijekom rata snažno lobirao za suverenu i nedjeljivu BiH , zaustavljanje agresije , ubijanja , silovanja , etničkog čišćenja … kroz brojna predavanja , politički i teološki angažman , kaže da bez sporazuma , konsenzusa triju konstitutivnih bh. . naroda teško se može stanje popraviti .
” Problem BiH je u međusobnim odnosima triju etničkih i vjerskih skupina . Bez neke vrste sporazuma , teško da se može ostvariti približavanje EU . Vidim samo jedno rješenje , a to je po federalnom modelu Švicarske koji funkcionira već stoljećima , iako postoje poteškoće četiri različita jezika ( njemački , francuski , talijanski , retoromanski ) . U BiH bi to bilo lakše provesti . Unatoč ranama iz nedavne ratne prošlosti , svaka etnička skupina mora odustati od vlastitog nacionalizma i šovinizma za zajedničko dobro . i EU može pomoći tako što će jasno pozvati Srbiju i Hrvatsku da se odreknu planova o aneksiji teritorija BiH ” , kaže prof . Hampel .
Podsjetimo , da je u dugoj historiji europskog projekta Mastrihtski ugovor značio veliku prekretnicu zbog stvaranja jedinstvene valute , moćnog simbola i ključnog koraka naprijed u europskoj integraciji . Međutim 0,20 godina poslije EU teško pronalazi novi projekt koji bi potaknuo izgradnju Unije , posustale zbog krize i rastućeg nepovjerenja građana , smatraju politički analitičari .
Ugovorom iz Maastrichta je ustanovljena Europska unija na ” tri stupa ” – Europska zajednica , zajednička vanjska i sigurnosna politika i pravosuđe i unutarnji poslovi , kao kombinacija nadnacionalnog i međuvladinog pristupa , a tu strukturu je zadržala sve do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. godine .
Mastrihtskim ugovorom uveden je koncept europskog državljanstva i data je veća uloga Europskom parlamentu .
Europsko državljanstvo je omogućilo nova prava građanima , poput prava da se slobodno nastanjuju na području EU , da se kandidiraju na europskim i općinskim izborima u zemlji u kojoj žive , uživati zaštitu diplomatskih predstavništva drugih članica i da ulože peticiju Europskom parlamentu i pritužbe zaštitniku građana .
Fena