Dekan Veterinarskog fakulteta prof. dr. Nihad Fejzić je jedan od utjecajnih eksperata UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), trenutni savjetnik u strateškom projektu vlade Indonezije, a uskoro i Vijetnama, iz oblasti akvakulture. Paralelno, angažiran je i na sličnim projektima širom regiona i zemalja EU.
Na osnovu iskustava stečenih u više od stotinu strateških i stručnih istraživanja i konferencija širom svijeta, ali i kao poznavalac stanja u bh. sektoru poljoprivrede i oblasti izvoza domaće hrane Fejzić ističe da domaća proizvodnja uz spoj političke volje i znanja, može oživjeti ekonomiju.
– Pojednostavljeno, 500 miliona maraka manje uvoza će značiti investiciju u povećanje broja radnih mjesta i investicijski kapital za domaću ekonomiju – tvrdi Fejzić i dodaje da je statistika neumoljiva – poljoprivredni sektor donosi više od 10 posto ukupnom BDP-u i u kojem je zaposleno više od 20 posto radne snage.
Poljoprivreda nije nikad bila tretirana kao strateška oblast za bh. ekonomiju, ali istovremeno ako se posmatra s aspekta sporog razvoja industrijskog i sektora usluga, te znajući da je godišnji uvoz hrane i vode u BiH više od 1,5 milijardi maraka, onda je jasno da supstitucija uvoza, odnosno domaća proizvodnja može da bude i veliki investicijski zahvat u bh. ekonomiju.
Ukoliko buduća vlast bude iskreno uključena u ovu oblast, Fejzić ističe da će odmah morati preuzeti i sve probleme zapuštenog poljoprivrednog sektora.
– Podsjećamo samo na neke nagomilane teške zaostavštine: isplata podsticaja, nejasna pravila i potreba za transparentnijim i stabilnijim pristupima subvencioniranju, pristup proizvođača domaćim trgovačkim lancima i inostranim tržištima, nizak nivo investicija, osiromašen stočni fond i srednjovjekovne zarazne bolesti, lošu koordinaciju veterinarskih politika i udaljenost od EU standarda – podsjeća Fejzić.
Jednostavno rečeno, smatra, bit će potrebno puno volje i znanja da se poljoprivredna proizvodnja oslobodi višegodišnje agonije.
U animalnom sektoru strateški je bitno u naredne četiri godine intenzivno raditi na implementaciji EU standarda iz oblasti zaštite zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
– Izvještaji EU inspekcije za hranu i veterinarstvo su nedvosmisleno ukazali na nedostatke ovog sistema i neusklađenost s EU propisima i praksama. Tehničko je pitanje za koliko vremena možemo bolesti životinja koje su prisutne u BiH dominantno kontrolisati, uspostaviti sljedljivost kontrola od farme do potrošača i dokazati našu kompetetnost i povezanost u odlučivanju različitih nivoa vlasti. Ne smije se zaboraviti da je u istom izvještaju navedeno da su inspektori EU uočili lažne certifikate, odnosno lažne iskaze na državnim certifikatima što je u međunarodnom prostoru nedopustivo. Treba vratiti povjerenje u naše službe. Istovremeno, govori se o alternativnim tržištima za određene bh. proizvode, npr. mlijeko, ali se zanemaruje činjenica da sve zemlje iz našeg okruženja ubrzano rade na usvajanju EU standarda i onog momenta kada ti standardi postanu njihovi, zatvarat će se i ta tržišta – kaže Fejzić naglašavajući da se izvozni potencijali poljoprivrede ne mogu graditi na način da će ona biti u stalnom traganju za alternativnim tržištima, jer to zahtijeva nova ulaganja u marketing, poslovne kontakte i drugo što samo dalje poskupljuje naše proizvode.
– Domaća poljoprivredna proizvodnja svakako mora biti povezana i s turizmom kao granom koja se intenzivno razvija. S tim u vezu investicije u promociju naših proizvoda i domaće robe na policama trgovačkih lanaca mora biti stalni projekt – kazao je Fejzić.
Također, efikasna poljoprivreda je povezana sa sektorom obrazovanja i naučnim institutima. Ulaganje u obrazovanje za poljoprivedi potrebne kadrove mora biti strateški cilj, smatra Fejzić.
To potkrepljuje činjenicom da komunikacija između vladinih uprava na svim nivoima vlasti i poljoprivrednih proizvođača i institucija mora biti daleko bolja i kvalitetnija. Što u proteklom periodu nije bio slučaj.
Fejzić tvrdi da se može uspostaviti lista prioriteta na kojima treba raditi da bi se popravilo stanje u poljoprivredi. Podsjeća da postoje strateški dokumenti, institucije, laboratorije, zakoni koje ne poštujemo…
– Mislim da je obaveza novih vlasti da odmah počnu raditi na osnovu postojećih dokumenata, da više uključe akademske i istraživačke ustanove u procese donošenja odluka i da razvijaju povjerenje. Poljoprivredni proizvođači ne mogu opstati bez povjerenja u državne institucije i bez značajno drugačije podrške. Ovdje ne mislim samo na finansije. U poljoprivredi je puno važnija stabilnost i konzistentnost poljoprivrednih politika – kazao je.
Fejzić ističe potrebu saradnje stručnjaka i vlada kad je riječ o realiziranju strateških projekata.
Kao jedan od primjera navodi istraživački centar za kontrolu infektivnih bolesti i zoonoza u sastavu Veterinarskog univerziteta u Hanoveru.
Kako navodi Fejzić, na otvaranju ovog centra u koji je vlada Njemačke uložila značajna sredstva istaknuto je da će ovaj istraživački centar biti u funkciji donošenja vladinih odluka i da nijedan zakonski akt ili odluka vlasti iz ove oblasti se neće donijeti bez konsultacija i bez prijedloga ovakve i sličnih institucija.
– Ovaj pristup se u modernom svijetu zove donošenje odluka na bazi znanstvenih činjenica i postao je standard rada svih vlada u svijetu koje brinu o svojim građanima, ekonomijama, a na kraju zašto ne reći i političara koji brinu o svojoj stabilnosti – ističe Fejzić.
Kad je riječ o odnosu bh. vlasti prema domaćim stručnjacima, Fejzić kaže da tu, nažalost, ima loša iskustva i da bh. eksperte više trebaju i angažuju strane vlade i organizacije nego naše, bez obzira na njihovu brojnost i raznolikost.
fokus.ba
– Pojednostavljeno, 500 miliona maraka manje uvoza će značiti investiciju u povećanje broja radnih mjesta i investicijski kapital za domaću ekonomiju – tvrdi Fejzić i dodaje da je statistika neumoljiva – poljoprivredni sektor donosi više od 10 posto ukupnom BDP-u i u kojem je zaposleno više od 20 posto radne snage.
Poljoprivreda nije nikad bila tretirana kao strateška oblast za bh. ekonomiju, ali istovremeno ako se posmatra s aspekta sporog razvoja industrijskog i sektora usluga, te znajući da je godišnji uvoz hrane i vode u BiH više od 1,5 milijardi maraka, onda je jasno da supstitucija uvoza, odnosno domaća proizvodnja može da bude i veliki investicijski zahvat u bh. ekonomiju.
Ukoliko buduća vlast bude iskreno uključena u ovu oblast, Fejzić ističe da će odmah morati preuzeti i sve probleme zapuštenog poljoprivrednog sektora.
– Podsjećamo samo na neke nagomilane teške zaostavštine: isplata podsticaja, nejasna pravila i potreba za transparentnijim i stabilnijim pristupima subvencioniranju, pristup proizvođača domaćim trgovačkim lancima i inostranim tržištima, nizak nivo investicija, osiromašen stočni fond i srednjovjekovne zarazne bolesti, lošu koordinaciju veterinarskih politika i udaljenost od EU standarda – podsjeća Fejzić.
Jednostavno rečeno, smatra, bit će potrebno puno volje i znanja da se poljoprivredna proizvodnja oslobodi višegodišnje agonije.
U animalnom sektoru strateški je bitno u naredne četiri godine intenzivno raditi na implementaciji EU standarda iz oblasti zaštite zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
– Izvještaji EU inspekcije za hranu i veterinarstvo su nedvosmisleno ukazali na nedostatke ovog sistema i neusklađenost s EU propisima i praksama. Tehničko je pitanje za koliko vremena možemo bolesti životinja koje su prisutne u BiH dominantno kontrolisati, uspostaviti sljedljivost kontrola od farme do potrošača i dokazati našu kompetetnost i povezanost u odlučivanju različitih nivoa vlasti. Ne smije se zaboraviti da je u istom izvještaju navedeno da su inspektori EU uočili lažne certifikate, odnosno lažne iskaze na državnim certifikatima što je u međunarodnom prostoru nedopustivo. Treba vratiti povjerenje u naše službe. Istovremeno, govori se o alternativnim tržištima za određene bh. proizvode, npr. mlijeko, ali se zanemaruje činjenica da sve zemlje iz našeg okruženja ubrzano rade na usvajanju EU standarda i onog momenta kada ti standardi postanu njihovi, zatvarat će se i ta tržišta – kaže Fejzić naglašavajući da se izvozni potencijali poljoprivrede ne mogu graditi na način da će ona biti u stalnom traganju za alternativnim tržištima, jer to zahtijeva nova ulaganja u marketing, poslovne kontakte i drugo što samo dalje poskupljuje naše proizvode.
– Domaća poljoprivredna proizvodnja svakako mora biti povezana i s turizmom kao granom koja se intenzivno razvija. S tim u vezu investicije u promociju naših proizvoda i domaće robe na policama trgovačkih lanaca mora biti stalni projekt – kazao je Fejzić.
Također, efikasna poljoprivreda je povezana sa sektorom obrazovanja i naučnim institutima. Ulaganje u obrazovanje za poljoprivedi potrebne kadrove mora biti strateški cilj, smatra Fejzić.
To potkrepljuje činjenicom da komunikacija između vladinih uprava na svim nivoima vlasti i poljoprivrednih proizvođača i institucija mora biti daleko bolja i kvalitetnija. Što u proteklom periodu nije bio slučaj.
Fejzić tvrdi da se može uspostaviti lista prioriteta na kojima treba raditi da bi se popravilo stanje u poljoprivredi. Podsjeća da postoje strateški dokumenti, institucije, laboratorije, zakoni koje ne poštujemo…
– Mislim da je obaveza novih vlasti da odmah počnu raditi na osnovu postojećih dokumenata, da više uključe akademske i istraživačke ustanove u procese donošenja odluka i da razvijaju povjerenje. Poljoprivredni proizvođači ne mogu opstati bez povjerenja u državne institucije i bez značajno drugačije podrške. Ovdje ne mislim samo na finansije. U poljoprivredi je puno važnija stabilnost i konzistentnost poljoprivrednih politika – kazao je.
Fejzić ističe potrebu saradnje stručnjaka i vlada kad je riječ o realiziranju strateških projekata.
Kao jedan od primjera navodi istraživački centar za kontrolu infektivnih bolesti i zoonoza u sastavu Veterinarskog univerziteta u Hanoveru.
Kako navodi Fejzić, na otvaranju ovog centra u koji je vlada Njemačke uložila značajna sredstva istaknuto je da će ovaj istraživački centar biti u funkciji donošenja vladinih odluka i da nijedan zakonski akt ili odluka vlasti iz ove oblasti se neće donijeti bez konsultacija i bez prijedloga ovakve i sličnih institucija.
– Ovaj pristup se u modernom svijetu zove donošenje odluka na bazi znanstvenih činjenica i postao je standard rada svih vlada u svijetu koje brinu o svojim građanima, ekonomijama, a na kraju zašto ne reći i političara koji brinu o svojoj stabilnosti – ističe Fejzić.
Kad je riječ o odnosu bh. vlasti prema domaćim stručnjacima, Fejzić kaže da tu, nažalost, ima loša iskustva i da bh. eksperte više trebaju i angažuju strane vlade i organizacije nego naše, bez obzira na njihovu brojnost i raznolikost.
fokus.ba
wpDiscuz