Dom naroda Parlamenta BiH na današnjoj sjednici nije podržao principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom RTV sustavu BiH, a prema kojem bi se produžio rok trenutnog sustava naplate RTV pristojbe, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Drugim riječima u izmjenama zakona tražilo se da telekom operateri nastave naplaćivati RTV pristojbu do kraja ove godine, no izaslanici nisu podržali takvo rješenje.
To je i logičan potez s obzirom da nešto ranije Povjerenstvo za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze, također, nije podržalo Prijedlog zakona, a što sada znači kako se ovo zakosnko rješenje smatra odbijenim.
Ovakav rasplet situacije samo je dodatno naglasio potrebu cjelokupne reforme javnog RTV sustava, a tomu u prilog ide i zaključak prema kojem se od Vijeća ministara, odnosno Ministarstva prometa i veza kao i Upravnog odbora BHRT-a traži da hitno postupe realizaciji ranije usvojenih zaključaka.
Ministar prometa i veza Ismir Jusko danas je naglasio kako je ovo ministarstvo spremno sjesti sa svim partnerima kako bi se pravio novi Prijedlog zakona. No, dodao je kako, ako nema političke podrške, on ne bi prošao ni komisijsku fazu. Ipak, potvrdio je kako je već dogovorio neke sastanke sa predstavnicima Parlamenta BiH, kazavši kako se definitivno treba krenuti u traženje rješenja ovog problema.
Ipak, ostalo je nejasno hoće li se prilikom traženja rješenja ozbiljno razmotriti i ono što traže predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, a koji bi, također, trebali u parlamentarnu proceduru uputiti zakonsko rješenje za javni RTV sustav. Radi o konstruktivnom prijedlogu koji tretira cjelokupnu problematiku te nudi konkretna rješenja za spas javnog RTV sustava, a su druge strane za osiguranje prava svim narodima na informiranje na svojem jeziku.
HNS, podsjećamo, traži formiranje četiri kanala; od toga bi tri u pravilu koristila jezik jednog od konstitutivnih naroda u BiH, dok bi četvrti kanal bio državni, nadkrovljujući kanal. Tako bi se pored BHRT-a, osnovali BHRT B, BHRT S i BHRT H koji bi bili smješteni u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Što se tiče entitetskih emitera, oni bi prešli u vlasništvo entiteta koji bi se onda i brinuli o njihovoj sudbini. HNS ima i model financiranja i to na način da bi od javne pristojbe po 30 posto sredstava išlo na BHRT 1 i BHRT B, 25 posto na BHRT S a 15 posto BHRT H. Marketing bi pak išao onom kanalu koji ostvari prihod./HMS/
wpDiscuz