Nakon što su objelodanjeni detalji razgovora lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića o provođenju presude Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci“, uslijedile su oštre reakcije. Lider Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatko Lagumdžija kazao je da „ponuđena rješenja idu u pravcu podjele BiH na entičkim principima“, a osudama su se pridružili i predstavnici drugih političkih stranaka u Federaciji BiH, te pojedine nevladine organizacije i građanska udruženja.
U Republici Srpskoj (RS) ne žele se baviti načinom izbora članova Predsjedništva u Federaciji BiH. Političari iz ovog entiteta, kako to ističe predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, prihvatiće svako rješenje unutar Federacije BiH koje nije protivno interesima RS-a.
Prema načelnom sporazumu SDA i HDZ-a BiH, u Federaciji BiH bi bila formirana dva izborna područja, jedno sa većinskim bošnjačkim i drugo sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Time bi se, kako su to obrazložili zvaničnici SDA i HDZ-a BiH, trebalo onemogućiti da jedan narod drugom narodu bira političke predstavnike u institucijama vlasti.
Podjela Federacije na etničke izborne izborne jedinice?
Za analitičare je jasno da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“ i u ovom slučaju marginalizirana te da se rješenje tražilo prvenstveno za konstitutivne narode.
Sorensen: Sami sebi namećete sankcije
Pripadnici nacionalnih manjina su, prema riječima urednika u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) Fedžada Forte, ponovo ostali u drugom planu. „Jasno je da se u ovome trenutku najmanje radi na implementaciji suštine presude ‘Sejdić i Finci’, a suština je da svi građani, uključujući nacionalne manjine, imaju pravo da budu birani u Dom naroda Parlamenta BiH i državno Predsjedništvo“, kaže Forto.
Predloženi način formiranja izbornih područja u Federaciji BiH bi, prema riječima bivšeg člana Izborne komisije BiH Vehida Šehića, bio doprinos etničkoj podjeli BiH jer on podrazumijeva formiranje „treće etničke izborne jedinice u BiH“. „Federacija BiH samo bi formalno bila jedna izborna jedinica, dok bi suštinski ovaj entitet bio podijeljen na dva etnička izborna područja“, kaže Šehić.
Lider SDA Sulejman Tihić odbacio je prigovore da ponuđeno rješenje otvara put formiranju trećeg entiteta u BiH. Lagumdžijine kritike pripisao je „strahu od dolazećih izbora“ te pojasnio da su dva predložena izborna područja u Federaciji BiH „privremenog karaktera“ i da bi trebala služiti „samo za izračunavanje rezultata glasanja za članove Predsjedništva BiH“. „Polazimo od principa da jedan narod ne treba da bira drugom narodu člana Predsjedništva BiH, da nema treće izborne jedinice i da ćemo imati simetrična rješenja kako u RS-u tako i u Federaciji BiH, odnosno izbor članova Predsjedništva bio bi direktan“, rekao je Tihić.
Aleksandar Trifunović: Dodik politikom izazivanja konflikta počinje još jednu predizbornu kampanjuJoš jedna kampanja zasnovana na konfliktu
Analitičari ne isključuju mogućnost da bi, nakon približavanja stavova SDA i HDZ-a BiH te raspada platformske koalicije SDS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u BiH moglo doći do formiranja novih političkih saveza. Na proteklim lokalnim izborima zabilježen je pad popularnosti SNSD-a i SDP-a BiH, što bi njihovi politički protivnici mogli iskoristiti u kampanji za opće izbore 2014. godine.
Glavni i odgovorni urednik portala „Buka“ Aleksandar Trifunović kaže da je insistiranje SNSD-a na smjeni ministra vanjske trgovine i eknonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, kadra SDS-a, „nastavak politike izazivanja konflikta na čemu nacionalističke političke elite u BiH profitiraju još od devedestih godina“. To je, kaže Trifunović, taktika lidera SNSD-a Milorada Dodika, da konfliktom započne još jednu predizbornu kampanju.
„Bh. društvo se već četvrt stoljeća koprca u potpuno bezizlaznoj žabokrečini političkog života. To će trajati sve dok građani ove zemlje žele da traje, a po izbornim rezultatima očito je da građani žele da ovakvo stanje još potraje“, kaže Trifunović. Također je očito, tvrde analitičari, da zvaničnici BiH do 1. oktobra, za kada je u Briselu zakazan sastanak sa evropskim izaslanikom za proširenje Štefanom Fileom, vjerovatno neće ponuditi jedinstveno rješenje za provođenje presude „Sejdić i Finci“.
Za ishod briselskog sastanka pribojava se i član Vijeća nacionalnih manjina BiH Jakob Finci, koji je sa Dervom Sejdićem tužio BiH zbog ugrožavanja ljudskih prava. On je, komentirajući načelni sporazum SDA i HDZ-a BiH, ukazao na suštinu problema. „Nema nijedne stranke u ovoj zemlji koja se protivi provođenju presude Evropskog suda. Niko se ne protivi tome da svi građani ove zemlje budu ravnopravni, ali svaka stranka ima i neke svoje dodatne uslove“, rekao je Finci.
Autor: Samir Huseinović
Odgovorni urednik: Faruk Šabanović l DW
wpDiscuz